Globalno zatopljenje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svijetu zbog promjena u prehrani, prenapučenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Lancet.
Ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim prehrane i tjelesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini. Dosad su se brojne studije usredotočile na sigurnost hrane, no malo je onih koje su proučavale šire učinke poljoprivredne proizvodnje na zdravlje, kaže voditelj studije, Marco Springmann sa sveučlilišta Oxford.
Globalno zatopljenje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose. Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija s učinkom staklenika, promjena klime mogla bi "za trećinu" smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.
Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010.
"Te bi promjene mogle izazvati oko 529.000 dodatnih smrti 2050.", ocjenjuju stručnjaci. Ako se te klimatske promjene ne bi dogodile, količina raspoložive hrane i konzumacija te hrane spriječila bi 1,9 milijuna smrti.
"Naša studija pokazuje da čak i skroman pad količine hrane raspoložive po osobi može izazvati promjene u energetskom sadržaju i sastavu prehrane i da će te promjene imati velike posljedice po zdravlje", ističe Springmann.
Najpogođenije zemlje bit će one s niskim ili prosječnim prihodima, uglavnom na zapadnom Pacifiku (264.000 smrti) i jugoistoku Azije (164.000 smrti). Gotovo tri četvrtine smrtnosti dogodilo bi se, ako se takav scenarij ostvari, u Kini s 248.000 te u Indiji sa 136.000 smrti.
"Smanjen unos voća i povrća može izazvati dvaput veću smrtnost nego pothranjenost", ocjenjuju znanstvenici. Najveće posljedice smanjenja unosa voća i povrća "vjerojatno će se osjetiti u zemljama s visokim prihodima", zatim u državama s niskim ili srednjim prihodima zapadnog Pacifika, u Europi te u istočnom dijelu Sredozemlja. Jugoistočna Azija i Afrika bit će područja s najvećim brojem smrti odrasle populacije zbog nedovoljne težine.
Smanjenje emisija s učinkom staklenika moglo bi smanjiti broj mrtvih u rasponu od 29 do 71 posto.
Međunarodna zajednica obvezala se u prosincu na konferenciji o klimi u Parizu da će globalno zagrijavanje ograničiti na 2 stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, uglavnom ograničenjem emisija stakleničkih plinova.
