U Hrvatskoj je trenutno 19.275 ljudi zaraženo koronavirusom, dok je 2062 hospitalizirano. Dosad je od komplikacija uzrokovanih virusom preminulo 1398 ljudi.
Zbog ove pandemije u hrvatskim je ljekarnama dvostruko porasla prodaja proizvoda za imunitet, kako je za Index.hr rekla Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
"Ljudi sad duplo više kupuju vitamin D i cink, koji su se promovirali kroz razne članke da pomažu kod liječenja korone. Tako da nam se kod ta dva proizvoda javljaju povremene nestašice. Što se tiče bezreceptnih lijekova, svake godine u ovo vrijeme zbog viroza, gripa i prehlada imamo poveću potrošnju lijekova za snižavanje temperature i ako usporedimo s prošlom godinom, prodaja je na istoj razini", rekla je Soldo.
To je značajna promjena u odnosu na prvi val pandemije koronavirusa koji smo imali na proljeće.
Soldo: Ljudi su dolazili po 30 kutija lijekova za snižavanje temperature
"Tad su ljudi masovno kupovali ibuprofen i paracetamol jer su mislili da će biti nestašica lijekova. Ljudi su dolazili i tražili po 30 kutija paracetamola, pa smo zato uveli da svaka osoba može maksimalno kupiti dvije kutije kako bismo osigurali adekvatno liječenje, a isto je i sada. Dvije kutije lijeka za snižavanje temperature su sasvim dovoljne da prođe korona jer visoka temperatura traje nekoliko dana. Sad imamo svega dovoljno", istaknula je Soldo.
Istaknula je kako ljudi u ljekarne sad dolaze po razne dodatke prehrani kako bi se zaštitili od koronavirusa ili pak u slučaju zaraze, kako bi virus preboljeli sa što blažim simptomima, a upravo su im ljekarnici najdostupniji zdravstveni radnici koje dolaze tražiti savjet.
"Zbog straha od koronavirusa mnogi dolaze u ljekarne i pokupovali bi sve dodatke za jačanje imuniteta i zato smo u suradnji s Hrvatskim farmaceutskim društvom organizirali webinar pod nazivom 'Medicinski opravdani dodaci prehrani u obrani od infekcije koronavirusom'. To smo organizirali kako bismo spriječili neopravdano trošenje obiteljskog budžeta u ovoj financijski neizvjesnoj situaciji", kazala je Soldo za Index.
Webinar su, navodi, učinili dostupnim i općoj populaciji objavom na stranicama Hrvatskog farmaceutskog društva kako bi se ljudi educirali o znanstveno potvrđenim djelovanjima određenih prirodnih supstanci.
Predavač na webinaru bio je dr. sc. Stribor Marković, magistar farmacije, koji je istaknuo kako nas sve skupa ova pandemija može naučiti da i inače razmišljamo o svom zdravlju i nutrijentima.
Što se tiče dodataka koji mogu pomoći u borbi s koronavirusom, kazao je kako trebamo osigurati dovoljnu razinu vitamina D, a cink u ranim fazama infekcije.
"Nemamo rezultate za beta ili alfa glukane u kontekstu SARS-CoV-2, samo za neke beta glukane u kontekstu prehlade, ehinaceje kod blažih simptoma, kao i cinka, u ranim fazama infekcije", zaključio je dr. Marković.
"Vitamin D je jedan od najpopularnijih 'vitamina imuniteta', smijenivši s trona vitamin C, koji je desetljećima suvereno vladao marketingom vitamina. Vitamin C je smijenjen s razlogom.
Manjak vitamina D je vrlo učestao u jeseni i zimi jer taj vitamin ne možemo toliko efikasno skladištiti kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje 'stimulativno', ako govorimo u tim terminima, na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava, stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Puno smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice i nekadašnji suplementi ograničeni na 400 IU bili su jednostavno neadekvatni. Opet, kao struka, moramo upozoriti ljude na problem nekontroliranog uzimanja velikih količina vitamina D", navodi dr. Marković na webinaru.
Cink je, ističe, također jedan od mikroelemenata koji je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor i njegova iznimno široka uloga u našoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav.
"Manjak cinka nije rijedak jer neki lijekovi, poput pojedinih klasa antihipertenziva, utječu na smanjenje cinka. U kliničkim studijama utjecaj cinka nije vezan za prevenciju, već intervenciju. U ranim fazama infekcije može smanjiti dužinu trajanja prehlade", kazao je.
Beta glukani su, navodi, već dugo prisutni na tržištu i među proizvođačima vlada oštra konkurencija na polju oglašavanja.
"Ipak, beta glukani su daleko kompleksniji nego što izgledaju i razgranatost kemijskim vezama 1,3 i 1,6 nije jedini strukturalni uvjet. Beta glukani za svoje djelovanje moraju imati trostruku uzvojnicu i prije svega moraju imati koliko-toliko dovoljan broj kliničkih studija. Samo nekoliko beta glukana doista ima barem par kliničkih potvrda u kontekstu prevencije prehlade", kazao je.
Jedna biljka pomaže
"Probiotici isto tako poznaju oštru borbu na tržištu i svjesni smo velikih slabosti u kvaliteti probiotika. Uvijek moramo biti svjesni svojstava soja. Kao što mikrobiom utječe na imunološki sustav, tako i pojedini sojevi imaju različite utjecaje na imunološki sustav. U kontekstu prehlada, primjerice, najviše će nas zanimati sojevi koji pokazuju stimulativnu ulogu prema Th1 imunološkom dijelu sustava i, naravno, zanimat će nas koliko imaju kliničkih studija u željenim indikacijama. Kao i kod lijekova, trebamo paziti kako doza u proizvodu doista i odgovara kliničkim studijama.
I za sam kraj, što je kod biljaka koje poznajemo u kontekstu imunološkog sustava? Biljka koju već desetljećima pratimo je ehinacea. Kod primjene ehinaceje postoji nekoliko tipova ekstrakata: jedni koji su bez alkil-amida te drugi koji sadrže ovu grupu spojeva. Ehinacea, koja sadrži alkil-amide, nije samo 'stimulator' već djeluje i protuupalno. Premda je Europska agencija za lijekove limitirala dužinu trajanja njene primjene, može nam biti zanimljiva u ranim fazama prehlade ili kratkotrajnije prevencije", navodi dr. Marković u svom predavanju.
