Hrvatska ne blokira Srbiju na putu prema europskim integracijama, već joj pomaže da se transformira i postane zrela za članstvo u Europskoj uniji, a to je dugoročno korisno za partnerske odnose Hrvatske i Srbije, rekao je u ponedjeljak u Varšavi hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Kovač je u uglednoj Državnoj školi javne administracije u Varšavi bio gost na tribini posvećenoj Hrvatskoj kao najmlađoj članici Europske unije, a u razgovoru s moderatoricom i publikom osvrnuo se na politiku Hrvatske prema izbjeglicama, izbor glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, sigurnosti i stabilnosti u Europi, te stajališta Hrvatske prema pristupanju zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji.
Odgovarajući na pitanje iz publike o tome blokira li Hrvatska Srbiju na putu prema EU-u, Kovač je podsjetio da je Srbija formalno počela pregovore u ulasku u siječnju 2014., a prva dva pregovaračka poglavlja je otvorila tek u prosincu 2015. godine.
"Znate li zašto? Bila je riječ o Kosovu. Zapravo su Njemačka i Velika Britanija inzistirale da Srbija otvori dijalog i uspostavi odnose s Kosovom. Jeste li ikada čuli da je itko u Srbiji ili u Europskoj uniji govorio o blokadi Srbije? Niste!", kazao je Kovač na tribini pod nazivom "Hrvatska - najmlađa članica Europske unije: novi partner na raskršću središnje i jugoistočne Europe", koju je organizirala Europska diplomatska akademija.
"Dakle, Hrvatska pomaže Srbiji da ispuni kriterije koji su ključni za najvažnije poglavlje u pregovorima, a to je poglavlje koje se tiče pravosuđa, temeljnih prava i sloboda. Hrvatska ima vrlo prijateljski pristup", naglasio je hrvatski ministar.
Kovač je rekao da nizozemsko predsjedništvo EU-a ima ambiciju da se poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa Srbijom otvori u lipnju. "To je još uvijek moguće, ali želimo da se neke stvari uključe u pregovaračka mjerila", rekao je ministar. "Dat ću vam primjer. Devedesetih godina imali smo ratove u bivšoj Jugoslaviji, imali smo rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, rat u BiH i rat na Kosovu. Na sreću, svi su ti ratovi sada iza nas. Ti ratovi koji nisu vođeni u Srbiji", rekao je, dodajući da "Srbija ima zakon koji omogućuje srbijanskim sudovima da progone ratne zločine na teritoriju čitave bivše Jugoslavije".
"To znači da su srbijanski sudovi na neki način i mentori i policajci i suci za cijelu bivšu Jugoslaviju. Zamislite da su nakon Drugog svjetskog rata sudovi u Njemačkoj bili nadležni za ratne zločine u cijeloj Europi. Bi li to imalo smisla?", upitao se Kovač.
"Ono što mi kažemo je da Srbija zbog regionalne sigurnosti, zbog vladavine zakona, zbog načela dobrosusjedskih odnosa, što je jedno od temeljnih načela pregovaračkog procesa, mora promijeniti taj zakon. Želimo dugoročno partnerstvo sa Srbijom, a to nije kompatibilno s takvim zakonom", naglasio je.
"U osnovi, Hrvatska pomaže Srbiji da se transformira i da postane zrela za članstvo u Europskoj uniji. Mogu vam obećati da ćemo uskoro biti blizu rješenja", rekao je.
"Pregovarački proces je težak i traje puno vremena, morate se promijeniti kao što se i Hrvatska morala promijeniti tijekom pregovora od 2005. do 2011., a to je dugoročno korisno", kazao je i dodao da se "nada da će i sljedeća srbijanska vlada, koja će biti sastavljena nakon nedavnih izbora, biti proeuropska i da će Srbija ostati na europskom putu".
Odgovarajući na pitanje o tome tko će biti novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, s obzirom da se vjeruje kako će biti izabran netko iz regije istočne Euope, a među kandidatima je i bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, Kovač je rekao da je "procedura poznata, ali da će na kraju to biti odluka Vijeća sigurnosti".
"Bit će jedan kandidat o kojemu će glasovati Opća skupština ... na temelju razgovora s kolegama, smatram da postoji volja da konačno glavni tajnik bude iz skupine zemalja istočne Europe", rekao je Kovač.
"Mislim da će novi glavni tajnik biti iz istočne Europe, ali samo ako bude postignut konsenzus unutar te skupine ... a druga stvar koju vjerujem je da ćemo dobiti novog kandidata iz istočne Europe i da će to biti kandidat koji će imati potporu stalnih članica Vijeća sigurnosti", dodao je.
Kovač je također govorio o izbjegličkoj krizi kroz koju prolazi Europa, te se zauzeo za osmišljavanje jedinstvene strategije Europske unije o tom pitanju. Hrvatska je uspostavila dobru suradnju sa susjednim zemljama, Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, što je doprinijelo, zajedno sa sporazumom EU-a i Turske, usporavanju dolaska izbjeglica s Bliskog istoka takozvanom balkanskom rutom, i ublažilo izbjegličku krizu, rekao je Kovač.
Također se osvrnuo na stabilnost Europe, ustvrdivši da je NATO jedini jamac sigurnosti. "Trenutačno je NATO jedina organizacija koja može jamčiti sigurnost, a europske zemlje bi trebale povećati svoje obrambene proračune na najmanje dva posto BDP-a", rekao je Kovač, te dodao da je "Europa previše ovisna o Sjedinjenim Državama koje osiguravaju 75 posto proračuna NATO-a".
Kovač, koji boravi u službenom posjetu Poljskoj, trebao bi se kasnije u ponedjeljak sastati s poljskim kolegom Witoldom Wasczykowskim, a predviđeni su i njegovi razgovori s članovima Odbora za vanjske poslove i Poljsko-hrvatske skupine prijateljstva u Sejmu, donjem domu poljskog parlamenta.
