SAD se već godinama nalazi među deset najpopularnijih obrazovnih destinacija za hrvatske studente. Prije pandemije koronavirusom godišnje je u Ameriku odlazilo više od 500 studenata, a prema zadnjim podacima ih je oko 400.
“Kao i prethodnih godina i ove godine interes za studiranje u SAD-u je velik pa je tako za sudjelovanje na sajmu visokog obrazovanja EducationUSA ove godine bilo prijavljeno više od tisuću posjetitelja iz regije – učenika, studenata, ali i roditelja i nastavnika”, rekla je za N1 voditeljica obrazovnog savjetovanja iz Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) Ana Uglešić.
EducationUSA sajam visokog obrazovanja deveti put je održan ove godine u lipnju. Tradicionalno se održava kao dio turneje američkih sveučilišta i koledža po jugoistočnoj Europi u okviru koje predstavnici sveučilišta i koledža pružaju informacije o svojim programima, načinima prijave za studij u Americi, ali i financijskoj potpori za studij.
Turneju organizira EducationUSA – globalna mreža savjetodavnih centara povezanih s američkim State Departmentom koji pružaju sveobuhvatne informacije o studiranju u SAD-u. U Hrvatskoj je jedini takav centar smješten u Institutu za razvoj obrazovanja (IRO) u Zagrebu.
“Budući da je riječ o izrazito popularnoj obrazovnoj destinaciji za koju se godišnje odlučuju stotine studenata iz cijele Hrvatske, poprilično je velik broj naših studenata koji su svoju diplomu stekli na nekoj od američkih obrazovnih institucija. Mnogi od njih svoj su studij u Americi završili zahvaljujući stipendijama koje tamošnje institucije dodjeljuju ponajprije studentima sportašima i studentima koji imaju istaknuta akademska postignuća”, objašnjava Uglešić.
U SAD-u je više od 4000 visokih učilišta, a na ovogodišnjem virtualnom EducationUSA sajmu visokog obrazovanja, koji je EducationUSA centar u Institutu za razvoj obrazovanja (IRO) organizirao zajedno s još osam centara mreže EducationUSA iz regije, predstavljena je 31 institucija iz SAD-a. Neke od njih su Colorado State University, Miami International University of Art & Design, Stony Brook University – The State University of New York, University of Oregon, Columbia College Chicago i Rochester Institute of Technology.
Najpopularniji Harvard, Yale i Princeton
Hrvatski studenti, kako govori, najviše žele studirati na američkim Ivy League sveučilištima poput Harvarda, Yalea i Princetona na koja svake godine mnogi šalju prijave. Još su popularna i sveučilišta poput MIT-a, Stanforda ili Dukea. No, studiraju i na drugim sveučilištima i koledžima diljem Amerike, osobito na onima, ističe, koji pružaju izdašnu financijsku potporu međunarodnim studentima.
Većina studenata odlučuje se za studij u Americi na preddiplomskoj razini, njih 57,3 posto, ali ima i onih koji tamo završe diplomski studij ili neki kraći obrazovni program, dodaje.
Zanimljivost američkog obrazovnog sustava je ta, kako kaže, da studenti po završetku srednje škole upisuju sveučilište bez da nužno znaju što žele studirati jer svoj glavni smjer odabiru tek nakon druge godine studija, a za to vrijeme mogu slušati razne predmete i u procesu shvatiti što je to što ih zaista zanima i što u budućnosti žele raditi.
Važno je krenuti na vrijeme s pripremama, dodaje, jer je procedura za prijavu malo drugačija u SAD-u nego ovdje. Prijave na studij kreću nešto malo manje od godine dana prije početka ciljane akademske godine pa treba na vrijeme pripremiti prijavnu dokumentaciju kao što su obrazac za prijavu, rezultati standardiziranih testova (ako se traže, primjerice TOEFL, SAT, GMAT), prijavni eseji, prijepis ocjena na engleskom jeziku i preporuke.
Objašnjava da EducationUSA centar u IRO-u kao jedini ovlašteni EducationUSA centar u Hrvatskoj pomaže zainteresiranim učenicima i studentima da postignu svoj cilj tako što pruža besplatna individualna savjetovanja uživo ili online, održava besplatne webinare u okviru svojeg programa Obrazovni četvrtak u IRO-u te organizira pripremne tečajeve za standardizirane testove kao što su test engleskog jezika TOEFL ili svojevrsna američka matura – test SAT ili ACT. Uz to, centar nudi i uslugu polaganja standardiziranih testova TOEFL, ACT i GMAT, ali i mnogih drugih.
“Studiranje u Americi bio je pravi pogodak”
Jedan od studenata koji su odlučili studirati u Americi je i Jan Kos koji je rodni Zagreb zamijenio gradom Rim u saveznoj državi Georgia. Od svoje šeste godine trenira tenis te je nakon završetka srednje škole i dalje htio nastaviti raditi ono što voli. Obrazovanje mu je također bilo važno pa je studiranje, kako priča, u Americi bio pravi pogodak.
Odabrao je Shorter University, gdje istovremeno studira psihologiju i sportski menadžment, jer mu je upravo taj koledž ponudio najbolju sportsku i akademsku stipendiju.
“Studiranje u Americi istovremeno omogućuje bavljenje sportom i obrazovanje. Sistem obrazovanja je drugačiji nego u Hrvatskoj. Sve je posloženo tako da se uz obrazovanje možete baviti i sportom na visokoj razini”, objašnjava.
Zadovoljan je, kako dodaje, studijem psihologije. Najviše mu se sviđa obrazovni sustav koji zahtijeva kritičko razmišljanje i interakciju. Priča kako nema kolokvija, ispita i usmenih odgovaranja već se svaki tjedan pišu testovi i kvizovi pa je važno biti redovit. Također, odnos profesora prema stranim studentima je odličan, kako navodi iz svog iskustva.
“Profesori često ulaze u susret kada su u pitanju jezične barijere i ostali problemi. Na kraju, strani studenti su često i najbolji učenici i sportaši, zbog čega ih fakultet i dovodi”, naglašava.
Dodaje da za one koji ne znaju što bi studirali, koledž nudi razno razne predmete koje mogu uzeti u prvoj godini pa tek onda odlučiti smjer. Postoji i puno organizacija za dodatno obrazovanje pa je to odlično iskoristiti, poručuje student Jan Kos.
“Otvore se mnoga vrata, kako u sportu, tako i u poslu”
Prednosti studiranja u Americi za njega su mnogobrojne. Osim što može trenirati tenis na visokoj razini, u isto vrijeme dobiva i željeno obrazovanje. Tako nakon završetka studija ima, kako kaže, i diplomu i lijepu priliku nastaviti se baviti profesionalnim sportom.
Jan ke stekao mnoga prijateljstva sa studentima iz drugih zemalja. Kaže da se strani studenti najbrže sprijatelje te takva prijateljstva ostaju do kraja života.
“Steknete mnogo prijatelja iz različitih zemalja. Takvi kontakti mogu vam dobro poslužiti kasnije u životu. Otvore se mnoga vrata, kako u sportu, tako i u poslu. Nadalje, mnogi predmeti na fakultetu, pogotovo iz sportskog menadžmenta, temelje se na interaktivnom učenju i zadaćama koje morate obavljati izvan fakulteta. Takve stvari vrlo lako pomažu u stvaranju kontakata u stvarnome svijetu te u kasnijem zaposlenju”.
Osim obrazovnih programa važnu ulogu imaju i financijske potpore koje omogućuju studiranje na sveučilištima. “Vrlo je teško naći dobar fakultet koji će vam ponuditi sve što želite, a da nećete morati puno plaćati, odnosno gdje ćete dobiti stopostotnu stipendiju”, ističe. Potrebno je imati, dodaje, dobre hrvatske i strane rezultate te dobre ocjene u srednjoj školi za dobivanje i akademske stipendije.
Iznosi stipendija ovise od fakulteta do fakulteta te često uključuju i smještaj i hranu, dok ostale troškove snose studenti. “Koliko je potrebno mjesečno ovisi i o saveznoj državi, odnosno gradu u kojem se student nalazi te o samom trošenju i životu studenta”, objašnjava.
Stoga mnogi studenti rade uz fakultet, pa tako Jan drži privatne sate tenisa nakon svog treninga te radi u jednom teniskom centru. Dodaje kako postoji mogućnost rada i na samom fakultetu. “Dobra stvar u Americi je što možete za isti posao koji radite u Hrvatskoj dobiti dva do tri puta više novaca”, naglašava.
Smještaj u kampusu nije teško naći, ali prva godina može biti, kako kaže, zeznuta jer se soba dijeli s nekim nepoznatim. No, sljedeće godine se može birati soba ili cimer. Postoji puno mogućnosti, a on osobno više voli biti sam u manjoj sobi jer onda ima mir. Dok neki studenti preferiraju imati cimera, ali su zato sobe puno veće.
Kao student sportaš, slobodnog vremena baš i nema. Predavanja su većinom od osam ujutro do dva popodne. Potom slijede treninzi koji mogu trajati tri do četiri sata, a nakon treninga slijedi večera pa zadaće i učenje za fakultet, objašnjava.
Mentalitet i kultura potpuno su drugačiji
Kad ne radi i trenira s prijateljima ode na neki izlet, u izlazak ili u restorane za koje kaže da ih ima jako puno dobrih i različitih s bilo kojom vrstom hrane. U gradu Rimu, gdje boravi, nema mnogo zabavnih stvari pa je studentima draži, kako priča, veliki grad Atlanta udaljen sat vremena vožnje, jer ima bolji studentski život.
Izlasci i tulumi studenata, potvrđuje, uistinu su kao u filmovima te se čovjek nagleda svega. “Rekao bih da su njima neke stvari normalne, koje u Hrvatskoj baš i nisu. Vrlo su poznati i tzv. kućni partiji, kojih ima tijekom cijelog tjedna”.
Ističe da su mentalitet i kultura potpuno drugačiji nego u Hrvatskoj. Kaže da je sve jako ubrzano i kapitalistički nastrojeno. Iznenadilo ga je da ljudi ne znaju u miru sjesti u restoran ili kafić.
“Kafića zapravo i nema, jer je sve “to go” (za ponijeti). Nakon što s prijateljima pokupite hranu ili kavu, svatko ide natrag na svoju stranu. Također, blagdani kao što su Božić se i ne slave pretjerano s obitelji. Vrlo brzo se svi raziđu te nastave sa svojim poslom”, objašnjava.
“Život u Hrvatskoj mi se više sviđa”
Iako ponekad osjeća nostalgiju za obitelji, prijateljima i svom rodnom gradu, uživa u u onome što radi i zbog čega je otišao.
“Svaki početak i promjena je teška i zahtjevna, ali vrlo brzo se čovjek privikne, pogotovo uz tolike obveze. Dobra je što steknete mnogo prijatelja, pogotovo ako trenirate neki sport pa vrijeme brže prolazi”, govori.
Sada je zadnja godina i plan mu je vratiti se u Hrvatsku.
“Volio bih si dati šansu u profesionalnom sportu. Također, volio bih diplomski studij završiti u Hrvatskoj ili negdje u Europi. Iako je iskustvo studiranja u Americi ispunilo moja očekivanja i želje, život u Hrvatskoj mi se više sviđa te bih vrlo rado tu nastavio svoj put”, ističe.
Voditeljica obrazovnog savjetovanja iz Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) Ana Uglešić dodaje da se studenti po završetku studija uglavnom vraćaju u Hrvatsku. No, neki u SAD-u iskoriste i program Optional Practical Training koji nudi mogućnost privremenog rada na studentskoj vizi u branši za koju su se školovali u cilju stjecanja relevantnog iskustva za brže uključivanje u tržište rada.
“Takvi diplomanti nerijetko brže pronađu posao jer današnji poslodavci sve više daju prednost osobama s međunarodnim iskustvom. Po povratku u domovinu mogu doprinijeti širenju znanja i izgradnji kapaciteta u svojim zajednicama”, naglašava Ana Uglešić.
