Temeljni izazovi sektora su rast troškova u odnosu na rast prihoda, te nedostatak, velika fluktuacija i neadekvatnost radne snage, ističe se u najnovijem priopćenju Hrvatske gospodarske komore.
Procjenjuje se da Hrvatskoj nedostaje oko 60.000 radnika, a više se ne može računati na popunjavanje kapaciteta iz bazena radne snage zemalja okruženja, te je sve prisutniji uvoz radne snage s azijskih tržišta poput Filipina, Nepala i Indije. Ono na čemu treba raditi jest stvaranje bazena vlastite domaće radne snage, što znači da moramo učiniti sve da unaprijedimo naše strukovno obrazovanje koje u ovom trenutku zaslužuje jednu ozbiljnu reformu.
Rast troškova usporio je investicije u turizmu koje su nužne radi podizanja kvalitete smještaja. Fokus svakako treba biti na poticanju promjene strukture smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj odnosno na rješavanje kroničnog nedostatka hotelskih kreveta čiji je udio značajno manji nego kod mediteranskih konkurenata, a što utječe na kvalitetu ponude smještaja i rješavanje problema prekomjernosti u privatnom smještaju.
Premda je upitnosti uspjeha sezone jedna od karakteristika medijske scene svakog ljeta, sve su indicije da će 2023. biti rekordna po prihodima. U uvjetima visoke inflacije, činjenica da je Hrvatska auto destinacija (dakle pristupačna) za većinu naših gostiju plus je za sektor.
Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i euro područje također su pozitivni za razvoj sektora. Međutim, kako je euro sada službena valuta u Hrvatskoj, lakša usporedivost cijena s ostalim zemljama članicama euro područja stvara dodatan konkurentski pritisak i s vremenom očekujemo da će utjecati na formiranje cijena u svim elementima sektora turizma.
