Prošlog četvrtka do Marsa su došle tri misije sa Zemlje u samo deset dana. Najprije je to uspjelo orbiteru Amal koji su prema Marsu iz Japana poslali Ujedinjeni Arapski Emirati, zatim je dan poslije do Crvenog planeta stigla kineska letjelica Tianwen-1 s vrlo ozbiljnim namjerama, da orbitira Mars, a onda ondje spusti sondu iz koje će izaći i rover, a to će prvi put biti sustav koji nije sovjetskog/ruskog ili američkog podrijetla. I onda je, prošlog četvrtka, Marsu prišla američka misija Perseverance. To je zapravo rover kapsula koja se na Mars spustila u jedan krater s nama jako prepoznatljivim imenom Jezero.
Jezero je inače malo mjesto u Bosni i Hercegovini, u zapadnom dijelu Republike Srpske. U cijeloj općini ne živi više od 1144 stanovnika, a samo mjesto ima tek 581 žitelja. Ime je izabrala Međunarodna astronomska unija 2007. godine u skladu s općom politikom da se kraterima imena daju po malim mjestima negdje na Zemlji. I tako je izbor ovom prilikom pao na Jezero. No nije nemoguće da u svemu prste barem malo nije imala i tadašnja američka administracija. Ako ih i nije imala tada, sasvim je moguće da jest 11 godina kasnije kada je NASA objavila da njihova misija Mars 2020, dakle Perseverance, ide baš u 49 km širok krater Jezero.
Od svega je ispao veliki spektakl, u općinu Jezero je prije dvije godine bio stigao američki ambasador Eric Nelson koji je načelnici Snežani Ružićić uručio pismo NASA-ina direktora istraživanja Marsa Jamesa Watzina kojim se slavi povezanost malog mjesta u BiH s kraterom na Marsu gdje će sletjeti Perseverance. Na fešti na kojoj su se okupili i žitelji susjednog Mrkonjić Grada i Jajca objavljeno je da žitelji Jezera postaju počasni članovi NASA-ine misije.
Zamalo zapjevo Mišo
Zamalo se dogodilo i još nešto čime bi ova misija doista dobila regionalni karakter. Naime, 2016. godine 24sata poslala su zahtjev NASA-i da se u redovito buđenje pjesmom s rovera i landera na Marsu uvrsti i hit Miše Kovača “Poljubi zemlju”. Kako nije zabilježeno da je pjesma puštana s landera InSight koji se na Mars spustio krajem 2018., onda je postojala nada da će se Mišo začuti upravo s Perseverancea koji je bio sljedeći. Međutim ta je tradicija napuštena u međuvremenu, pa ništa od Miše na Marsu. Jedna od onih koji su garantirali da će se Mišo čuti na Marsu bila je i Sarah M. Milkovich, jedna od glavnih znanstvenica u ovoj misiji. – Ako opet uvedemo puštanje ‘pjesama za buđenje’ roverima na Marsu, inzistirat ću na tome da pustimo Mišu Kovača. Kad sam već ja podrijetlom Hrvatica, neka i moj rover ima neki hrvatski štih – rekla je Sarah. Važna NASA-ina misija provodi se u vrlo nezgodnim pandemijskim uvjetima pa nema sastanaka i scena u dvoranama prepunih monitora i neobavezno odjevenih ljudi. Mnoge članove misije kojima sama rukovodi, Sarah neće upoznati uživo. Ali sve ide prema planu, nije bilo naznaka da Perseverance neće u orbitu Crvenog planeta ući na vrijeme.
– Trenutačno radim na roveru Perseverance koji će se spustiti na Mars 2021. godine. Radim na Perseveranceu od 2013. godine, uključujući osmišljavanje načina suradnje između znanstvenika i projektanata u smislu da se isplanira što će rover svakoga dana raditi na površini Marsa. U ovom trenutku brinem se oko toga da naš veliki međunarodni znanstveni tim bude spreman za početak istraživanja kada se rover prizemlji. Ovoga puta svi su ostali kod kuće umjesto da dođu u Kaliforniju za početak misije, no zbog toga sam pomalo i tužna jer neću moći svakoga s kime radim već godinama upoznati osobno. Perseverance će istraživati lokaciju na Marsu koja se zove krater Jezero. Mislimo da je prije milijardu godina ondje tekla rijeka te ga ispunila pa je tamo nastalo jezero. Rijeke i jezera na Marsu nestali su u davnoj prošlosti pa je danas Mars iznimno hladan i suh planet – ispričala nam je Sarah u intervjuu koji smo napravili s njom pred Novu godinu.
Oblici, površine i kemijski sastav stijena kako su uočeni iz letjelica u orbiti te prethodnih rovera i landera na Mars govori nam o tome da je prije milijardu godina Mars bio topliji i imao adekvatne uvjete za život. S Perseveranceom namjeravamo potražiti u tim stijenama dokaz o drevnom bakterijskom životu. To će biti jako teško, pa ćemo također prikupiti i pospremiti uzorke stijena koje ćemo ostaviti na površini. Namjera je napraviti zajedničku misiju NASA-e i ESA-e kojom bi se te uzorke dopremilo na Zemlju kako bismo ih proučavali – objasnila nam je Sarah misiju.
Amerikanci nisu prvi koji su spustili dron na Mars. Prvi su ipak bili Sovjeti koji su 1971. godine uspjeli prizemljiti Mars 3. Međutim, praktički sve od tada priča je gotovo isključivo američka, a sada su se priključili i Kinezi čija je letjelica ušla u Marsovu orbitu. Robotski sustav treba se spustiti u istraživačku misiju na Mars u svibnju, a letjelica Amal koju je poslala UAE promatrat će Mars iz orbite i bilježiti važne podatke iz okoliša Crvenog planeta.
I Perseverance je vrlo napredna misija. Rover se na Mars spustio viseći s ‘nebeskog krana’ koji ga je mekano prizemljio u krater Jezero. Unatoč svim svojim iskustvima i uspjesima, NASA nije mogla sa sigurnošću računati da će Perseverance sigurno krenuti tragovima InSighta i Curiosityja ili barem Spirita i Opportunityja koji je bio operabilan 5351 marsovskih dana, jer tek 40 posto svih misija na Mars zapravo i uspije. Kakav je to pothvat, mogli ste vidjeti i sami jer je NASA osigurala izravan prijenos, uživo s lica mjesta koliko je to bilo moguće. U sedam minuta straha, kako u NASA-i vole nazivati proces ateriranja na Mars, sustav Perseverancea spuštao se kroz tanku atmosferu Crvenog planeta brzinom od 20.000 km/h, smjer su mu korigirati pomoćni pogoni, da bi se na visini od 11 km aktivirao padobran koji će ga usporiti, Perseverance se odvojio od svojeg toplinskog štita i spustio se. Svi su se nadali da će to biti mekano ateriranje kako bi se onda aktivirali i pomični dijelovi. Onda se Perseverance i otvorio te van ‘pustio’ mali helikopter, odnosno dron Ingenuity. Kako je misija opremljena kamerama i mikrofonima, cijeli će taj dramatičan proces biti i sniman tako da možemo očekivati da ćemo sve vidjeti barem nekoliko dana nakon uspješnog događaja. Nije, također, slučajno ni da se Perseverance spušta baš u Jezero, kao što ni ime kratera ipak nije izabrano sasvim slučajno. Naime, u tom je krateru nekada bilo vode, doista se, dakle, radilo o jezeru iz doba kada se na Marsu stvarao sustav dolina. O tome da je ondje bilo vode svjedoči i glinasto tlo, kao i vidljivi rukavci te delta. Dakle, Jezero jest u skladu s denominacijom Međunarodne astronomske unije, možda je svoje prste imala i politika, ali sve se logično poklopilo, krater Jezero doista jest bio jezero.
Ima li života na Marsu
Iako Perseverance nosi sedam znanstvenih instrumenata, svakako će najviše očiju biti uprto u Ingenuity jer taj dron treba dokazati da je na Marsu moguće letjeti. Može se očekivati da ćemo Perseverance gledati još dugo, dugo, jer je sličan Curiosityju ali i puno robusniji, stvarala ga je ista ekipa kao i uspješan rover koji je i dalje aktivan na Marsu. Kao i sve druge misije, i Perseverance će utvrđivati ima li mjesta na Marsu na kojima je moguće uspostaviti održivi život, potražiti tragove nekadašnjeg života, uzimati uzorke, ali i provjeriti kakva je situacija s kisikom, može li ga se ondje proizvesti dovoljno za održivi život čovjeka. Perseverance nosi i imena 10.932.295 ljudi koji su sudjelovali u kampanji ‘Pošalji svoje ime na Mars’, ali i posvetu zdravstvenom osoblju na prvoj crti borbe protiv pandemije.
