Kako se i očekivalo, izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom rezultirao je eskalacijom sukoba koji bi se mogli pretvoriti u rat širih razmjera koji bi mogao obuhvatiti cijeli Bliski istok a možda čak i šire područje. Vojni sudar iranske i izraelske vojske na Golanskoj visoravni trebao je biti uvod u veliki rat, međutim, zbog neučinkovitosti izraelskog raketnog štita taj je rat na neko vrijeme odgođen.
Naime, iranske snage u Siriji, u znak odmazde za napad na sirijsku vojnu bazu T4 kod Homsa pri čemu je ubijeno sedam časnika iranske revolucionarne garde, napale su prvi put baze izraelske vojske na Golanskoj visoravni ispalivši više od 67 razornih dalekometnih projektila Grad i raketa Fajr od kojih je izraelski sustav protuzračne obrane Iron Dome uspio presresti samo 20 projektila koji su dolazili iz Sirije dok su ostali projektili pogodili ciljeve. Iran je time htio promijeniti pravila igre i uputiti jasnu poruku Izraelu – na svaki budući napad na iranske snage u Siriji uslijedit će odgovor.
Rat (dez)informacijama
Izraelska vojska optužila je za napad iransku brigadu Al Quds. Unatoč tome što izraelska vojska tvrdi da nema žrtava ni štete u izraelskim vojnim bazama, izraelski analitičari tvrde da je jedna baza sigurno bila pogođena s obzirom na to da je izraelska vojska blokirala mjesto gdje su rakete pale te je odmah bio zabranjen pristup medijima i uvedena je cenzura na izvješćivanje i objavljivanje bilo kakvih izvještaja. Tako su gotovo svi izraelski mediji bili prisiljeni prenositi ono što je prenosila libanonska TV postaja Al Mayadin koja je jedina uživo pratila sve događaje do ranih jutarnjih sati.
Stanovnici Golanske visoravni, i Izraelci i Arapi, koji su se uživo javljali u TV program Al Mayadina, tvrdili su da je više od 40 kola hitne pomoći ušlo u vojnu bazu i evakuiralo ranjene.
Za izraelsku obavještajnu službu i vojni vrh enigma je kako je iranska revolucionarna garda uspjela doći do podataka vezanih uz tu izuzetno važnu vojnu bazu na Golanskoj visoravni s obzirom na to da su izraelska vojska i Google Earth potpisali sporazum o zabrani snimanja svih područja gdje se nalaze izraelske vojne baze.
Unatoč tome što je izraelska vojska javno obavještavala da je od napada na bazu T4 podigla punu pripravnost te pripremila skloništa s obzirom na to da je Iran govorio da će odgovoriti na taj napad, Izrael nije bio pripremljen za obranu od iranskog napada.
Naime, na društvenim su mrežama Izraelci objavili slike skloništa koja su bila bez struje, vode i osnovnih potrepština za boravak u njima, što dokazuje da Izraelci do posljednjeg trenutka nisu vjerovali da će Iran odgovoriti. Zbog neučinkovitosti izraelskog sustava protuzračne obrane Iron Dome, prema mišljenju izraelskih vojnih analitičara, odgođeno je izraelsko bombardiranje nuklearnog postrojenja u Iranu s obzirom na to da su se i izraelski premijer Netanyahu i Trump složili da je napad Irana na Golansku visoravan agresija na koju treba odgovoriti. Naime, Izraelci, koji posjeduju tri bombardera F 35 koji su tehnološka tajna i nevidljivi za radare, bili su spremni bombardirati Iran. Međutim, napad Izraela na Iran izazvao bi reakcije i uz sirijsku frontu otvorio bi i libanonsku. Izraelu bi, u tom slučaju, osim projektila iz Sirije i Libanona prijetile i balističke rakete iz Irana, što bi moglo biti pogubno za Izrael te bi odnijelo na desetke tisuća žrtava. Zbog toga je Izrael ograničio svoju operaciju bombardiravši skladište oružja, logističke ciljeve i obavještajne centre koje koriste elitne iranske jedinice u Siriji, pri čemu su, kako tvrde zapadni mediji, poginula najmanje 23 pripadnika iranske revolucionarne garde.
Izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman kazao je da je izraelska vojska pogodila gotovo sve iranske mete u Siriji, kao odgovor na raketne napade s tih položaja, dodavši da Iranci ne smiju zaboraviti njihovu poruku da ako na Izrael padne kiša, Iran će pogoditi nevrijeme i oluja.
Urazumite se!
Eskalacija koja se dogodila nakon izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma zabrinula je svijet. Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emanuel Macron te njemačka kancelarka Angela Merkel zbog zabrinutosti od rata na Bliskom istoku pozvali su Izrael i Iran da se suzdrže od bilo kakve mogućnosti eskalacije sukoba.
“Eskalacija u proteklim satima pokazuje da se sada stvarno radi o jednom pitanju: Rat ili mir?”, komentirala je zabrinuta Merkel.
Yuval Steinitz, izraelski ministar za energetiku i infrastrukturu zaprijetio je prije tri dana da bi Izrael mogao ubiti sirijskog predsjednika Bashara al Assada ako se Iran posluži sirijskim teritorijem za napade na Izrael, dok je izraelski premijer Netanyahu zaprijetio i susjednoj državi Libanon u kojoj je na izborima pobijedio proiranski Hezbollah.
