Ubojstvo iranskog generala Qasema Soleimanija (62), zapovjednika brigade Al Quds, američkog neprijatelja broj jedan, osobno je naredio američki predsjednik Donald Trump optužujući ga da je razvijao planove o napadu na Amerikance. Ubijen je u napadu američkih helikoptera na njegov konvoj blizu bagdadske zračne luke.
Slijedi “oštra osveta”
“General Qasem Soleimani ubio je ili ranio tisuće Amerikanaca te je planirao ubiti i mnogo više njih, ali je ulovljen”, napisao je Trump jučer na Twitteru te je dodao da je general bio odgovoran i za ubojstva iranskih prosvjednika. “Iako to Iran nikad neće priznati, u toj su ga zemlji mrzili i bojali su ga se... Morao je biti ubijen prije mnogo godina”, zaključio je Trump u eksplozivnom tvitu.
Uz generala Soleimanija ubijen je i Abou Mahdi al-Muhandis, dozapovjednik Hash al-Shabija, iračke šijitske vojne formacije. Nema sumnje da Soleimanijeva likvidacija otvara novo poglavlje u sukobima između SAD-a i Irana s obzirom na to da je Soleimani bio izuzetno važna karika u iranskoj Revolucionarnoj gardi koja s pričuvom broji devet milijuna vojnika. Ubojstvo generala Soleimanija ugrozit će američke vojnike koji se nalaze u Iraku i Siriji kao i sve američke državljane diljem Bliskog istoka. “Oštra osveta čeka kriminalce umiješane u ubojstvo Soleimanija i drugih”, poručio je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, a predsjednik Irana Hassan Rohani obećao je da će se osvetiti te da će SAD “skupo platiti taj zločinački čin”.
Iako su svi očekivali trenutačnu reakciju Irana: bombardiranje, raketiranje američkih snaga stacioniranih u regiji, poznajući način djelovanja iranske Revolucionarne garde, do toga neće doći jer Iran, bez obzira na sve, u ovom momentu ne želi ući u frontalni sukob sa SAD-om. Iran će se sigurno osvetiti za ubojstvo svog generala, ali kada oni odluče da je vrijeme i mjesto za osvetu.
Ubojstvo Qasema Soleimanija dovelo je u opasnost nekoliko tisuća američkih vojnika koji se danas nalaze na teritoriju Iraka i Sirije, koji će po svemu sudeći biti mete osvete. Isto tako ne isključuje se mogućnost napada izvan teritorija Bliskog istoka ili Iraka, kao što je to iranska Republikanska garda činila u protekla četiri desetljeća na američke i židovske interese na Bliskom istoku, ali i diljem svijeta. Odgovor na ubojstvo generala Qasema Soleimanija mogao bi biti upravo takav. Da je i SAD svjestan toga, dokazuje i podizanje stupnja pripravnosti i sigurnosti na najvišu razinu u svim njihovim bazama u Iraku i regiji, dok je američko veleposlanstvo u Bagdadu pozvalo sve građane SAD-a da odmah napuste Irak. S generalom Soleimanijem osobno sam se susreo dva puta u Iranu, jednom u Teheranu na konferenciji 2016., a drugi put u gradu Meshadu godinu dana kasnije. Djelovao je jako skromno, vidjelo se da je vagao svaku izgovorenu riječ. Iako nismo dugo razgovarali, kada je saznao da dolazim iz Hrvatske, samo je dobacio pitanje: “Kakva je situacija u BiH?” Na moje pitanje je li bio u BiH, Qasem je odgovorio: “Naravno da sam bio, ali davno, 1993. i 1994. Gdje god muslimani trebaju pomoć, ja sam tu.” Na rastanku sam mu rekao neka se čuva, a njegov je odgovor bio: ”Molite se za mene da poginem kao mučenik, to mi je najveća želja.”
Qasem Soleimani bio je najžešći borac protiv kalifata Islamske države, a zbog tajanstvenih misija koje je obavljao zvali su ga “Jamesom Bondom Bliskog istoka”. General Soleimani bio je prisutan u Iraku od američke invazije 2003., u Libanonu i na području palestinske samouprave od ranih 90-ih godina, 2011. dobio je novi zadatak: zaustaviti pohod džihadista na Irak i Siriju. Od tada su u Damasku i Bagdadu prisutni zapovjednici snaga Quds. Poznato je da je često i osobno vodio vojne akcije, kao onu kada je zaustavio ofenzivu islamista prema Damasku i onu prema Bagdadu. Uz to što je obranio Damask i Bagdad, pod njegovim je zapovjedništvom oslobođeno čitavo područje Qusaira i veliki dijelovi provincije Homs u Siriji, Alep, a naposljetku i Istočna Guta. Zahvaljujući strategiji Qasema Soleimanija, sirijski predsjednik Bashar al-Assad opstao je na vlasti. Nakon što je ISIL zauzeo Mosul, Tikrit i niz drugih gradova, Soleimani je odmah preuzeo zapovjedništvo i najbolje ljude Qudsa doveo u Bagdad, čime je ujedno pomogao i da se obrani irački Kurdistan i sam Bagdad. Vojni uspjeh protiv boraca ISIL-a postignut je zahvaljujući tome što su Soleimani i njegovi savjetnici promijenili strategiju ratovanja i u Iraku i u Siriji, na temelju iskustva u borbama protiv sovjetskih trupa u Afganistanu.
Štitio Islamsku revoluciju
Prema obavještajnim podacima, Soleimani je likvidiran na povratku iz Sirije gdje je zapovijedao ofenzivom na provinciju Idlib, zadnje uporište džihadističkih skupina. Zapovjednik iranskih snaga Qudsa cijeli je život posvetio jednom cilju – zaštititi Iran i ideale Islamske revolucije. Al Quds je pretvorio u organizaciju koja se može suočiti sa svim geopolitičkim izazovima. Uvijek je bio predan Islamskoj revoluciji i živio skromno. Upravo se pod njegovim vodstvom ranih 2000-ih počela razvijati „Osovina otpora Sjedinjenim Državama” na Bliskom istoku, koja i dalje odolijeva politici SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela. Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei imenovao je brigadira Ismaila Qaanija zapovjednikom Qudsa i nasljednikom Qasema Soleimanija kojemu je do sada bio zamjenik.
