Rat u Ukrajini jednog će dana završiti, ali potpuno je jasno da je on zauvijek promijenio tu zemlju. No, i Rusi, narod u čije je ime Vladimir Putin pokrenuo invaziju, već žive u potpuno drukčijoj zemlji. Država se obrušava na prosvjednike i nezavisne medije, oporbenjaci optužuju vladu da ih pokušava ubiti, disidentima prijeti kazna zatvora od 15 godina opišu li ruski napad na Ukrajinu kao invaziju na susjednu zemlju. Građani čekaju pred bankama i bankomatima kako bi podigli teško stečen, a sve manje vrijedan novac. Analitičari naglašavaju da su se neslobode naglo povećale u zemlji te da stanje nije bilo gore od vremena Sovjetskog Saveza. Isto tako, ništa ne garantira da će represija u Rusiji nakon rata popustiti.
Mali džepovi otpora
Najprije, zbog ekonomskih sankcija već se promijenio svakodnevni život Rusa. Mnogi su građani čekali u dugim redovima ispred banaka i bankomata kako bi podigli novac. Lokalni novinari govore da se euri i dolari više ne mogu podići, a vlada je zabranila iznošenje strane valute iz zemlje. Otkazani su brojni letovi, kako u Rusiju, tako i iz nje. Ono malo gotovine što imaju Rusi su odmah počeli trošiti jer očekuju da će cijene samo rasti. Kartično plaćanje u zemlji otežano je, a kupovanje sa stranih online trgovina onemogućeno. Iz zemlje su glavom bez obzira otišle mnoge kompanije, poput Nikea, Volva ili Forda. Strani glazbenici otkazali su koncerte. Rusija je izbačena s niza sportskih i glazbenih natjecanja, uključujući i Svjetsko nogometno prvenstvo. Procjenjuje se da će sankcije srušiti rusku ekonomiju za 7%. Kineske kompanije budno čekaju razvoj događaja kako bi uskočile na ispražnjeno tržište.
U zemlji se drastično smanjuje javni prostor. Ruska Duma jučer je donijela zakon po kojem svatko tko širi "lažne vijesti" o ratu u Ukrajini može završiti u zatvoru na 15 godina. Što su "lažne vijesti" određivat će sama vlast, i sasvim je jasno da je glavna svrha zakona zastrašiti novinare i građane na društvenim mrežama kako bi ih natjerali da slijede narativ da je u Ukrajini vlada pokrenula "specijalnu vojnu operaciju". Moskva tvrdi da joj je namjera iz javnosti isključiti lažne informacije koje stižu iz neprijateljskih zemalja poput Sjedinjenih Država. Teške kazne dobit će svi koji će diskreditirati rusku vojsku, posebno oni koji će tražiti da Zapad uvodi sankcije. Primjena će, kako je to rekao Putinov saveznik i šef Dume Vjačeslav Volodin, započeti "doslovno sutra". Mali džepovi otpora, posebno hrabri Rusi koji javno prosvjeduju protiv rata, suočavaju se sa žestokom represijom. Oporbenjak Aleksej Navaljni, koji optužuje Putina da ga je 2020. pokušao ubiti trovanjem i sada se nalazi u zatvoru, pozvao je građane na prosvjede protiv "Putinova rata". Uhićeno je već osam tisuća prosvjednika u mnogim gradovima najveće zemlje na svijetu.
Većina Rusa informacije dobiva preko državnih televizija koje su pod kontrolom vlade, i na njima novinari slijede vladin narativ o "specijalnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini gdje ruska vojska, kažu tamošnji mediji, oslobađa Ukrajinu od genocida neonacističke vlade. No, Rusija je još donedavno imala i mrežu liberalnih medija koji su posebno utjecajni bili među mladima i stanovnicima većih gradova. No, ono što su vješti urednici gradili od pada hladnog rata u teškim okolnostima palo je u vodu u nekoliko dana. Vlada je zbog širenja "ekstremističkog sadržaja", odnosno istinite tvrdnje da je Rusija napala Ukrajinu, zabranila liberalnu radijsku postaju Odjek Moskve (Eho Moskvy) i nezavisnu televiziju TV Kišu (TV Dožd) i te su kompanije prestale djelovati u posljednjih 48 sati. Utjecajne novine Novaja Gazeta, čiji je urednik prošle godine dobio Nobela za mir, jedan su od rijetkih domaćih izvora nezavisnih informacija koji još radi.
Novinari TV Kiše odjavili su program svoje televizije tako što su pustili u eter balet Labuđe jezero koje su sovjetski cenzori emitirali na tadašnjoj televiziji u danima neuspjelog puča 1991. godine kada su liberalno vodstvo Mihaila Gorbačova pokušali srušiti tvrdolinijaški komunisti. Slično, jedino razdoblje kada Odjek Moskve nije emitirao program bilo je također tijekom tog puča. Tamošnje novinare, urednike i obične ljude ova izvanredna vremena očito sve više podsjećaju na sovjetsko doba.
Onemogućen i Facebook
Ne samo to, ruske su vlasti u posljednja dva dana onemogućile internetski pristup Facebooku i nizu globalnih medija koji objavljuju na ruskom, BBC-ju, Deutsche Welleu te Radio slobodi koji su Rusima bili izvor informacija još u Sovjetskom Savezu. Oporbeni portal Meduza također im je nedostupan. Sve to dolazi nakon što je u godinu dana prije rata vlada proglasila niz novinara i medija "stranim agentima" čime je preplašila oglašivače i zapravo natjerala mnoge novinare da promijene profesiju. Rusija naglašava da je prošle godine i Ukrajina zabranila nekoliko oporbenih proruskih televizijskih postaja koje su, tumačio je Kijev, širile neprijateljsku propagandu. Potez su tada kritizirali Moskva i europska novinarska udruženja. Također, Europska unija blokirala je pristup ruskim medijima, RT-u i Sputnjiku. Tvrtka RT America, koja je emitirala u SAD-u, već je najavila raspuštanje. - Rat mijenja Rusiju na vrlo loš način - rekao je istraživač ruske akademije znanosti Sergej Utkin. Navaljnijev suradnik Ivan Ždanov još je jasniji: "Ili će se Rusija promijeniti sada, ili više nikada neće. Sada je trenutak nakon kojeg će sve biti kasno. Ili će se sada sve promijeniti, u idućim danima i tjednima, ili će Rusija postati Sjeverna Koreja, bez interneta i pristupa vanjskom svijetu", kaže. Britanski The Economist pak tvrdi da je državni teror u Rusiji najoštriji još od doba Staljina.
