Kina će postati prvo svjetsko tržište zrakoplova čija će vrijednost dosegnuti 1.000 milijardi dolara jer će sve veći broj pripadnika kineske srednje klase putovati zrakoplovima, procjenjuje američki proizvođač zrakoplova Boeing.
Očekuje se da će ta najmnogoljudnija zemlja na svijetu povećati svoju komercijalnu flotu za više od 6.800 novih zrakoplova, te da će vrijednost flote do 2035. dosegnuti 1.030 milijardi dolara, objavio je u utorak Boeing u svojoj godišnjoj prognozi kineskog tržišta.
Procjenjuje se da će putnički promet u Kini rasti 6,4 posto godišnje u idućih 20 godina, kako se gospodarstvo bude sve više oslanjalo na potrošnju i uslužnu industriju za pokretanje rasta. "Prijelazom Kine na gospodarstvo koje se više temelji na potrošnji, zrakoplovstvo će igrati ključnu ulogu u njezinom gospodarskom razvoju", izjavio je Randy Tinseth, potpredsjednik za marketing u Boeing Commercial Airplanesu.
Kineski prijevoznici povećavaju flote i nude nove direktne linije kako bi udovoljili potražnji sve većeg broja bogatih potrošača u Kini i diljem Azije, navodi Boeing.
"Neprekidan rast kineske srednje klase, u kombinaciji s novim viznim politikama i širokim rasponom velikih zrakoplova s novim tehnologijama, mogućnostima i učinkovitosti, daje nam razloga da vjerujemo u svijetlu budućnost kineskog tržišta dugih letova", istaknuo je Tinseth.
Od 6.810 novih zrakoplova, koji će Kini biti potrebni u razdoblju od 2016. do 2035., 75 posto će biti zrakoplovi s jednim prolazom s 90 do 230 sjedećih mjesta, procjenjuje Boeing. Predviđa i da će ukupno biti potrebno 1.560 zrakoplova širokog trupa.
Brzorastuća internetska prodaja u Kini, koja je već najveća na svijetu, također potiče potražnju za teretnim avionima, pa Boeing predviđa da će Kini tijekom sljedeća dva desetljeća biti potrebno 180 novih teretnih zrakoplova i 410 putničko-teretnih zrakoplova.
Boeing se natječe s europskim Airbusom za globalnu dominaciju na tržištu zrakoplova. No, obje kompanije suočene su s rastućom konkurencijom kineskih rivala koje podupire vlada jer Peking pridaje toj unosnoj, tehnološki intenzivnoj industriji stratešku važnosti i na nju gleda kao na simbol nacionalnog ponosa.
