Od ruskog prirodnog plina najviše ovise Letonija i Češka, koje su 2020. godine imale 100 posto udjela ruskog plina u ukupnom uvozu, javlja Radio Slobodna Europa, pozivajući se na istraživanje Eurostata.
Odmah za njima idu Mađarska sa 95, Slovačka sa 85 i Bugarska sa 73 posto udjela.
Od tog ruskog energenta najmanje ovise Portugal s devet, Slovenija sa osam i Belgija sa šest posto udjela u ukupnom uvozu. To istraživanje nije uključilo podatke za Hrvatsku, Maltu, Dansku, Irsku i Austriju, dok se navodi da Cipar ne uvozi plin.
BBC je prije nekoliko dana izvjestio da je 2019. godine Rusija činila 41 posto uvoza prirodnog plina u Europsku uniju. Britanski medij predviđa da bi, ukoliko bi isporuke ruskog plina Europi prestale, Italija i Njemačka bile posebno ranjive, jer uvoze najviše plina.
Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku za 2020. godinu, Njemačka je uvozila 42,6 milijardi kubnih metara plina iz Rusije, dok su Italija i Bjelorusija uvozile po 29,2, odnosno 18,8 milijardi kubnih metara plina.
