Korištenjem ekstenzivnih medicinskih i kondicijskih podataka iz Velike Britanije i SAD-a znanstvenici su došli do novog saznanja o najvećoj mogućoj starosti čovjeka. Ona bi bila 150 godina i više od toga teško da ćemo ikada uspjeti produljiti životni vijek.
Tempo biološkog starenja
Podaci na temelju kojih se došlo do ovakvog zaključka uključuju DNK, rezultate vađenja krvi, dnevnu rutinu, a onda je sve to uključeno u sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji u sklopu kojeg je dobiven taj maksimalan životni vijek za ljudsku jedinku. Ključni su čimbenici dosezanja maksimalne starosti otpornost organizma, odnosno kako on odgovara na prijetnju svojim imunosnim sustavom, te biološka dob. Poboljšanjem tih pa onda i drugih faktora koji utječu na dob došlo se do mogućeg raspona života između 120 i 150 godina. Ako znamo da je prije 60 godina očekivani životni vijek bio 51,2, a danas je 73,2 godine, onda nam se ni neko novo normalno u kojem je moguće doživjeti 130 godina ne čini baš tako nemogućim. A u ovom je istraživanju važnu ulogu odigrao i iPhone, odnosno aplikacija u koju su uključeni u istraživanje svakodnevno unosili potrebne parametre pa se mogao točno procijeniti tempo biološkog starenja, a time i maksimalan životni vijek.
Biološka dob povezana je sa stresom, životnim stilom te bolestima, dok je otpornost pokazatelj koliko se brzo biološka dob vraća u svoju normalu nakon prestanka prijetnje. I došlo se do izračuna da je 150 godina maksimalan životni vijek, što je čak i nešto više nego dvostruko u odnosu na sadašnju vrijednost od 73,2 godine. Istraživanje je zapravo dodatna analiza uzoraka DNK prikupljenih u dvije velike longitudinalne studije, a provela ga je singapurska biotehnološka kompanija Gero te Roswell Park Comprehensive Cancer Center u gradu Buffalu u američkoj državi New York. Primijenjen je Dynamic Organism State Indicator, DOSI, koji u obzir uzima dob, bolest i čimbenike koji definiraju životni stil, kako bi se vidjelo koliko je zapravo otporno naše tijelo, uključujući njegovu sposobnost da se oporavi nakon bolesti ili ozljede. – Izračun otpornosti temeljen na podacima o fizičkoj aktivnosti uključen je u aplikaciju GeroSense na iPhoneu. I to pokazuje potpun gubitak otpornosti ljudskog tijela, njegovu sposobnost da se oporavi, negdje između 120 i 150 godina – rekao je dr. Tim Pyrkov, prvi autor ove studije, koji inače radi u tvrtki Gero. Studija koja je objavljena u časopisu Nature Communications prikazuje detaljne podatke za 4500 odraslih Amerikanaca koji su korišteni u njezinu stvaranju.
Tajnu kriju ostarjele stanice
Spominje se i još jedan kuriozitet. Navodi se, naime, da ostarjele stanice, koje znaju nazivati i “zombijima” jer i dalje žive, ali nisu više funkcionalne, skrivaju tajnu eliksira života. Njih se povezuje s nizom poremećaja i bolesti, od artritisa do Alzheimera. Poboljšana prehrana, čista voda te primjena medicinske znanosti ključno su pridonijele već sada znatnom produljenju trajanja života, podsjeća se u medijima koji prenose vijesti o ovom istraživanju. Sasvim točno, jer doista je u razvijenijim zemljama životni vijek danas viši od 80 godina, a ponegdje, primjerice u Japanu, prelazi i 85 godina. Ovo je istraživanje u koliziji s tvrdnjama drugih znanstvenih studija prema kojima će se životni vijek moći produljivati i znatno iza ove granice primjenom genetske manipulacije, smanjenja unosa kalorija te napretkom lijekova. U ovoj analizi postavlja se jasna i čvrsta granica preko koje ljudsko tijelo jednostavno ne može ići, a to je – 150 godina.
