Ameriku je zapljusnuo novi, do sada najveći, migrantski val na južnoj granici koju administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena ne može obuzdati. I zato je američki predsjednik migrantima poslao razočaravajuću poruku.
– Mogu jasno poručiti: ne dolazite! Još se pripremamo, pa zato ne napuštajte svoje mjesto, grad ili zajednicu – poručio je u intervjuu za ABC News.
“Naslijedili Trumpov nered”
Bidenova administracija ističe kako je naslijedila toliki nered nakon Donalda Trumpa da će joj trebati neko vrijeme da posloži suvisao protokol za ulazak u Sjedinjene Američke Države. Do tada, ulaska nema, ili će on biti vrlo ograničen. U tome svemu poseban su problem djeca, njihov veliki broj, vrlo često i bez roditelja pa se Biden odjednom našao u vremenskom škripcu. Biden se plaši da se ponovno mogu događati isti prizori koje smo gledali kada je Trumpova administracija počela odbijati migrante, iz potpuno drugačijih pobuda. Naime, u veljači je stiglo više maloljetnika bez pratnje na južnu američku granicu nego u rekordnom svibnju 2019. godine. Jer, s 14. ožujka američka je pogranična policija zbrinjavala više od 13.000 djece bez pratnje što je gotovo povećanje u odnosu na tjedan dana ranije kada je takve djece bilo 3200.
Međutim, uvjeti u kojima se djecu drži dozvoljena 72 sata prije nego ih se uputi nadležnim državnim organima nisu bitno bolji nego prije nekoliko mjeseci. Više ti centri izgledaju poput zatvora ili kakvog skladišta, u svakom slučaju za djecu nisu adekvatni.
U veljači se Joe Biden obvezao ponovo spojiti obitelji koje je razdvajala američka pogranična služba prema zamislima administracije Donalda Trumpa, nazivajući to “moralnom i nacionalnom sramotom gdje je prethodna administracija doslovno, a ne figurativno čupala djecu iz zagrljaja njihovih obitelji, majki, otaca, na granici i bez vidljivog plana, ikakvog, da ih ponovo ujedini”.
Namjerio je stvoriti radnu skupinu koja će se baviti upravo spajanjem razdvojenih obitelji. I to je samo jedna u nizu izvršnih odluka koje je Biden donio praktično odmah nakon polaganja prisege, dogodilo se to na jednoj ceremoniji gdje je iskorištena prilika da se još jednom istakne kako su Trumpovi postupci “mrlja na reputaciji” Sjedinjenih Država. Još dvije uredbe odnosile su se na preoblikovanje propisa koje je donio Trump, ali i za stvaranje programa koji bi se bavili razlozima zašto se žitelji Meksika i drugih država uopće upućuju na sjever prema Sjedinjenim Američkim Državama.
“Temelj je pretpostavka da je naša zemlja sigurnija, jača i prosperitetnija s poštenim, sigurnim i uređenim sustavom useljavanja za koji su migranti dobrodošli, održava obitelji i dozvoljava i novim migrantima kao i onima koji žive ovdje generacijama da više doprinose našoj zemlji”, piše u tim dokumentima.
Međutim, sila Boga ne moli, rekli bismo mi ovdje, pa migranti nemaju vremena čekati da se ispune svi ti preduvjeti jer klimatske promjene, nasilje, nezaposlenost, siromaštvo također ne čekaju. Dva snažna uragana iz studenog koji su pogodili Honduras, jasno i pandemija COVID-19 dodatak su na ove glavne razloge koji tjeraju stanovnike srednjoameričkih zemalja prema svom moćnom susjedu.
A migrantski se val pojačava kako stignu prvi topliji dani. Ako se ovaj priljev djece nastavi, a već sada su i tako loše opremljeni smještajni kapaciteti prenapučeni, doći će se i do najvećeg broja migranata zadržanih na granici u posljednjih 20 godina. Tako se sada Biden našao u poziciji da demantira vlastita obećanja iz predizborne kampanje prema kojoj će SAD ponovo biti otvorena zemlja, a za što mnogi tvrde kako je to zapravo i jedan od glavnih razloga ovog novog jakog vala. Tako je u istom intervjuu ABC-u koji je dao u ovom tjednu ustvrdio da sigurno razlog bujanju migrantskih brojki nije uvjerenje kako će sada lakše ući u Ameriku te u njoj ostati.
Isto tako, američki predsjednik ne može otići sam se uvjeriti u stanje stvari, ne zato što to ne bi želio, nego upravo zato što bi takav posjet privukao međunarodnu pozornost i tako vjerojatno motivirao još žitelja Srednje Amerike da se zaputi prema američkoj granici. I to unatoč tome što Joe Biden i Kamala Harris zapravo i kreću na put obilaska Amerike kako bi promovirali novi nedavno izglasani ekonomski paket pomoći u pandemiji vrijedan 1,9 bilijuna dolara. Kao što niti u jednom trenutku nitko iz njegove administracije nije situaciju nazvao krizom. Zato Biden oklijeva i s povećanjem dozvoljenog broja migranata gdje i oni kojima je ulazak odobren sada čekaju. Objašnjenje je Bijele kuće da ako se to učini, sasvim sigurno će uslijediti dodatno pojačanje vala.
– Dok ne budemo u mogućnosti sve napraviti na organiziran način, nećemo ništa poduzimat – rekla je Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće. Sada se ubrzano unapređuju kapaciteti na granicama što je posao novog ministra sigurnosti Alejandra Mayorkasa.
– Prioritetna su djeca mlađe dobi koja su stigla do granice i traže ulaz prema humanitarnim zakonima koje je naša zemlja ustanovila prije više godina. U tu svrhu gradimo dodatna kapacitete, ali također šaljemo i važnu poruku kako sada nije trenutak za dolazak do granice – rekao je Mayorkas također za ABC. Biden je i između političkog čekića i nakovnja, očekivano, gdje ga zdesna optužuju kako je preblag te bi trebalo vraćati još više migranata, a slijeva kako je nedovoljno human.
Zakon zaštitio “sanjare”
Ipak, da Biden ne zavlači svjedoči i donošenje novog Zakona nazvanog Američki san i obećanje, prvog imigracijskog zakona otkako je sjeo u Bijelu kuću. Ovim će zakonom dva i pol milijuna ilegalnih migranata dobiti priliku da zatraži državljanstvo SAD-a. Zakonom koji je izglasan u Zastupničkom domu riješio bi se problem “dreamera” (sanjara), upravo onih koji su kao djeca s roditeljima stigli u Sjedinjene Države te od tada nemaju riješen status. U Zakonu su predviđene i zaštite za nositelje privremenog zaštićenog statusa kojima se otvara i put do državljanstva. Ovoga puta za razliku od 2019. godine Zakon bi se doista i mogao donijeti jer sada u Senatu demokrati imaju većinu. Zakon je odvojen od općeg zakona o stjecanju državljanstva koji je u pripremi, a otvorio bi put do američkih dokumenata za gotovo 11 milijuna ljudi koji danas žive u SAD bez njezinih dokumenata.
