Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 63 dolara, poduprte procjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će državni poticaji snažno potaknuti gospodarski rast u ovoj godini.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 56 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 63,28 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 46 centi višoj cijeni, od 59,79 dolara.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u utorak da će neviđena državna potrošnja na borbu protiv covida 19 potaknuti rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini na šest posto. Bio bi to najsnažniji rast od 70-tih godina prošlog stoljeća.
"Optimizam zbog globalnih gospodarskih izgleda poboljšao je raspoloženje na tržištu sirove nafte", rekli su analitičari ANZ banke.
Izrazitiji rast cijena zakočili "konstruktivni" jučerašnji razgovori Irana i svjetskih sila i dogovor o formiranju radnih skupina koje bi trebale raspravljati o mogućnostima oživljavanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
To bi u konačnici moglo rezultirati ukidanjem američkih sankcija iranskom energetskom sektoru i obnovom izvoza nafte, a time i većom opskrbom tržišta.
"Iran je za naftno tržište najveći izdvojeni rizik u smjeru veće ponude", objašnjava Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.
Uteg cijenama bila su i očekivanja da će najnovija izvješća iz SAD-a pokazati rast zaliha energenata u prošlom tjednu.
Američke zalihe sirove nafte smanjile su se prošlog tjedna za 2,6 milijuna barela, ali su zalihe benzina porasle za 4,6 milijuna barela, a zalihe destilata za 2,8 milijuna barela, objavila su tri tržišna izvora, pozivajući se na Američki institut za naftu (API).
Službeni podaci bit će objavljeni tokom dana.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 61,33 dolara, što znači da je pala 37 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.
