Novi nacionalni doprinosi borbi protiv klimatskih promjena u ovom desetljeću, obećani na konferenciji Ujedinjenih naroda u Glasgowu, dovest će do zagrijavanja planeta od 2.4 stupnja, daleko iznad sigurnih razina, rekli su analitičari u utorak.
Istraživačka koalicija Climate Action Tracker (CAT) objavila je da obećanja država o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i dalje vode Zemlju prema zagrijavanju iznad onog koje je UN odredio za 2100. godinu.
„Čak i s novim obećanjima danima u Glasgowu za 2030., emitirat ćemo otprilike dvostruko nego što je potrebno za zadržavanje temperature ispod 1.5 stupnja” u odnosu na predindustrijsko razdoblje, priopćio je CAT, referirajući se na poželjni cilj koji je određen Pariškim sporazumom 2015. godine, gdje je kao minimalni cilj određena granica od 2 stupnja.
„Stoga sve vlade moraju ponovno razmotriti svoje ciljeve”, dodaje se.
U „optimističnom” scenariju u kojem će se ispuniti dugotrajni ciljevi dijela država o nultim emisijama do 2050. ili kasnije, zagrijavanje bi se moglo zadržati na 1.8 stupnja ovo stoljeće, ističe CAT, što se poklapa s prošlotjednom analizom Međunarodne agencije za energetiku (IEA).
CAT upozorava da se ne treba računati na ispunjavanje dugotrajnih ciljeva jer većina država nije ispunila ni one kratkotrajne.
„Dobro je da čelnici najavljuju nulte emisije, no ako nemaju plan kako to postići, a kod mnogih su ciljevi za 2030. niski, onda iskreno, ovi ciljevi 'nultih emisija' su prazne riječi, a ne djelovanje”, rekao je Bill Hare iz Climate Analyticsa, jedne od organizacija iza CAT-a.
Svijet je prije Glasgowa bio na putu da se zagrije za 2.7, a prije dogovora u Parizu za 4 stupnja.
Svi ti scenariji iznad su poželjnog ishoda od 1.5 stupnja za koji se tvrdi da će spriječiti katastrofalne klimatske promjene. Kako bi se to ispunilo, znanstvenici ističu da se svjetska emisija stakleničkih plinova mora smanjiti za 45 posto do 2030. u odnosu na razine iz 2010. godine, te da se do 2050. moraju postići nulte emisije.
Hrvatska se u Glasgowu obvezala da će do 2030. godine smanjiti emisije ugljika za 45 posto, a ugljen će napustiti najkasnije 2033. godine.
