Od 1969. do 1972. godine, u šest NASA-inih misija nazvanih po grčkom bogu Apolonu 12 muškaraca je uspješno sletjelo na površinu Mjeseca, Neil, Buzz, dvojica Alana, dvojica Charlesa, Edgar, David, James, John, Jack i Eugene.
Sada, skoro 50 godina kasnije, NASA želi uraditi nešto što bi se smatralo još manje vjerojatnim - poslati prvu ženu na Mjesec, piše CNBC.
Ali, ovo nije još jedna misija "Apollo". Radi se o novom programu koji se zove Artemis, nazvanom po grčkoj boginji mjeseca i Apolonovoj sestri bliznakinji.
Cilj nije samo da se sleti na Mjesečevu površinu do 2024. nego i da se stvori održiva prisutnost Sjedinjenih Država do 2028. godine. "Prva žena i naredni muškarac" sletjet će na južni pol Mjeseca gdje nijedna osoba nije dosad bila.
Nakon tragedija sa space shuttleom iz 2003. godine, NASA naporno radi na tome da pošalje ljude na Mars. Međutim, predsjednik Donald Trump je 2017. godine naredio agenciji da vrati svoj fokus na Mjesec. Održiva baza na Mjesecu mogla bi poslužiti kao neophodna usputna stanica na putu prema Marsu.
NASA je ozbiljno shvatila misiju Trumpove administracije i radi na tome da stavi ljude na Mjesec do 2028. godine. Međutim, ni ovo nije bilo dovoljno brzo za zamjenika američkog predsjednika Mikea Pencea, koji je u martu urgirao da se ubrzaju radovi na misiji. Tako je godina 2024. postala novi cilj.
Od marta 2019. godine, od više od 500 ljudi koji su bili u svemiru, samo su 64 žene. Prva žena je bila ruska astronautkinja Valentina Tereškova 1963. godine. Dvadeset godina poslije, u junu 1983. Sally Ride postala je prva Amerikanka u svemiru. Nakon nje je uslijedila Mae Jemison 1992. kao prva crnkinja u svemiru.
