Ukrajina je jučer najavila uvođenje ratnog stanja i stavila vojsku u pripravnost kao odgovor na akciju Rusije koja je zaplijenila i pucala na tri ukrajinska vojna broda i njihove posade u vodama oko spornog poluotoka Krima.
Unatoč tome što je između Rusije i Ukrajine već nekoliko godina relativan mir, stvari bi se sada mogle drastično promijeniti.
Povod najvećoj eskalaciji napetosti između dviju zemalja od 2014. nedjeljni je incident u kojem su dva ukrajinska ratna broda i jedan tegljač pokušali doploviti iz Azovskog do Crnog mora, prolazeći pri tome kroz Kerčki tjesnac.
Riječ je o uskom morskom prolazu koji se pruža između poluotoka Krima i kopnenog dijela Rusije i spaja Azovsko more s Crnim morem kao što Bospor spaja Crno more sa Sredozemnim.
Od životnog interesa
Prije nekoliko mjeseci Rusija je otvorila veliki most preko Kerčkog tjesnaca spajajući na taj način kopneni dio Rusije s Krimom koji je anektirala 2014. Upravo taj most bio je jedan od ključnih elemenata incidenta jer je Rusija ispod luka mosta postavila tanker blokirajući tako prolaz.
Ukrajinski brodovi ipak su pokušali probiti se pokraj tankera, no presreli su ih ruski ratni brodovi pri čemu su se i zabili u ukrajinski tegljač. Brodovi su zadržani, a ukrajinski mornari, od kojih su trojica ozlijeđena, uhićeni su.
Potpuno je bilo jasno da je samo pitanje vremena kada će doći do incidenta na tom području.
Sjeverne obale Azovskog mora su ukrajinski teritorij nad kojim Kijev ima kontrolu, a ondje je i nekoliko manjih ratnih luka. Jedini put do Crnog mora, odnosno do ukrajinskih obala vodi kroz Kerčki tjesnac i naravno da Ukrajina želi slobodnu komunikaciju svojih plovila jer neki gradovi poput Mariopulja ovise o prometu roba kroz kerčki prolaz.
Uostalom, o slobodnoj plovidbi postoji i ugovor između Moskve i Kijeva koji je potpisan 2003. godine. No puno se toga u posljednje desetljeće i pol promijenilo.
S druge strane, Rusija je 2014. anektirala Krim i što se Moskve tiče, to je sada bezuvjetno ruski teritorij. Kao i Kerčki tjesnac u kojem se sada primjenjuju svi ruski zakoni i pomorska pravila. I prilično je jasno da Rusi neće dopustiti nenajavljeni prolazak stranog ratnog brodovlja kroz svoje more.
S druge strane, Kijev i dalje drži da je Krim nedjeljivi dio Ukrajine i sigurno će pokušati provesti svoje brodovlje pokraj obala Krima.
– Ukrajinsko vojno osoblje brutalno je zatočeno, suprotno međunarodnom pravu – rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na sastanku vijeća za nacionalnu sigurnost. U takvoj situaciji, napetost se već mjesecima može rezati nožem, pogotovo od kada je Krim mostom spojen s ruskim kopnom.
– Moskva će oštro odgovoriti na bilo kakav pokušaj podrivanja njezina suvereniteta i sigurnosti – odgovorio je Porošenku ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
Nedjeljni incident doveo je do usijanja odnose između dviju zemalja koji su u protekle dvije godine bili koliko-toliko stabilizirani.
Rusija tvrdi da je riječ o nasilnom incidentu koji je započela Ukrajina, a Kijev tvrdi da je riječ o sili Moskve, pogotovo uzme li se u obzir da su Ukrajinci, kako tvrde, najavili prolazak brodovlja.
Parlament u Kijevu raspravljao je jučer o uvođenju izvanrednog stanja što je samo korak do objave otvorenog rata, stanja u kojemu dvije zemlje nisu bile ni za vrijeme najžešćih okršaja u istočnoj Ukrajini.
Teško je sada predvidjeti što će se događati sljedećih dana, no šanse za otvoreni sukob ipak su manje nego za smirivanje tenzija. Naime, prilično je jasno da Ukrajina ne bi imala prevelike šanse u otvorenom ratu sa svojim istočnim susjedom.
Porošenko je pozvao jučer u pomoć NATO savez, a šef NATO-a Jens Stoltenberg sazvao je hitnu sjednicu zajedničke komisije Atlantskog saveza i Ukrajine i dao potpunu podršku Kijevu.
Krim kao Kosovo
Prilično je izgledno da je taj sukob u nastajanju potaknut s namjerom.
S jedne strane, Rusiji je to prilika da pokaže Zapadu da neće dopustiti da se itko igra s njezinim interesima, pogotovo ne na Krimu nakon posljednjih tenzija na Kosovu, uvođenja carina na srpsku robu i upada specijalaca ROSU u Sjevernu Mitrovicu. Jer sve se češće u svjetskoj javnosti povlače paralele između Krima i Kosova.
S druge strane, razlog za dizanje tenzija ima i ukrajinska strana. Pred tom su zemljom izbori, a sada prilično nepopularan predsjednik Porošenko pokušat će izboriti još jedan mandat. I trenutačno mu je potreban neprijatelj te dizanje tenzija i emocija kako bi mogao igrati na tu kartu.
Nažalost, u tim političkim kalkulacijama i igricama koje bi mogle poslužiti jednoj ili drugoj strani ili pak objema stranama vjerojatno će, kao i obično, stradati mali ljudi. Rusi će dokazati da ne daju suverenitet Krima, Porošenko će ojačati svoj politički položaj, no izbiju li stvarni otvoreni sukobi, žrtve će padati s obje strane.
