Države članice EU-a nisu se mogle dogovoriti oko teksta šengenske deklaracije u kojoj bi se naveo vremenski precizniji okvir za pristupanje Bugarske i Rumunjske području bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama i ta je točka povučena s dnevnog reda ministara unutarnjih poslova u četvrtak u Luxembourgu.
Ministri unutarnjih poslova država članica, koji su se u četvrtak okupili u Luxembourgu, trebali su usvojiti šengensku deklaraciju u kojoj bi se obvezali da će osigurati da funkcioniranje šengenskog područja bude prikladno za aktualne i buduće izazove.
Rasprava se vodila na razini stalnih predstavnika država članica (Coreper) na kojoj nije bilo suglasnosti svih članica pa je belgijsko predsjedništvo odlučilo povući tu točku s dnevnog reda ministarskog sastanka. Neslužbeno se doznaje da je suglasnost uskratila Austrija, koja se nije složila da se u deklaraciji navede cilj da se Bugarsku i Rumunjsku “što prije primi u šengen”. Sofija i Bukurešt su tražili da se navede još precizniji rok - do kraja ove godine.
“Ova deklaracija, koja se trebala donijeti u povodu obljetnice uspostave šengena, nije prošla jer se zemlje članice nisu mogle dogovoriti oko testa u jednom manjem dijelu, a taj se odnosi na perspektivu ukidanja graničnih kontrola na kopnenim granicama Rumunjske i Bugarske”, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ministar Božinović je istaknuo važnost činjenice što je Hrvatska ušla u šengenski prostor početkom 2023. godine.
“Sad vidimo koliko je bitno da smo odradili taj posao onda kada smo ga odradili, ispunili sve uvjete i kada je riječ o radu hrvatske policije i o radu institucija, diplomatskom radu sve do onoga što je odrađeno na najvišim razinama”, rekao je Božinović.
Na sastanku ministara unutarnjih poslova u prosincu 2022. godine, Hrvatska je dobila suglasnost svih država članica za ulazak u šengen, dok su Bugarska i Rumunjska ostale izvan zbog protivljenja Austrije i Nizozemske.
U međuvremenu su Bugarska i Rumunjska djelomično ušle u šengenski prostor, ukinute su kontrole u zračnim lukama, ali su i dalje ostale na kopnenim granicama.
Božinović je izrazio žaljenje zbog izostanka konsenzusa oko te dvije zemlje.
“Žao mi je, Hrvatska jest i uvijek će podržavati proširenje na ove dvije države članice. Nadamo se da će do toga doći u što skorije, ali evo danas, kad se htjelo nešto malo, preciznije odrediti kad bi to moglo biti nije postignut konsenzus”, rekao je Božinović.
