Trebamo dobro razmisliti o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Njemačkoj, rekla je prije nekoliko dana glavna tajnica vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer.
Ova izjava vjerojatne nasljednice kancelarke Angele Merkel na čelu CDU-a izazvala je diljem te zemlje oprečne reakcije i ponovno postavila sigurnosna pitanja u središte vođenja europskih politika.
‘Razmontirana struktura’
Tajnica te konzervativne stranke rekla je Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) da se radi o jednom od pitanja koja bi mogla postati dio stranačke platforme od prosinca ove godine kada se održava konferencija stranke. No nije dala definitivne primjere kako bi taj vojni rok mogao izgledati, već je kasnije na Twitteru napisala: “Postoje mnogi načini služenja”.
Nešto je konkretniji pak bio Oswin Veith, također iz CDU-a, koji je rekao da bi mladi mogli služiti kako u vojsci tako i hitnim službama ili medicinskim ustanovama.
– Zvala bi se “Služba za Njemačku”i trajala bi 12 mjeseci i odnosila bi se na žene i muškarce koji su napunili 18 – pojašnjava Veith. I dok su opozicijski liberali (FDP) očekivano nazvali prijedlog apsurdnim i upozorili na užasno rasipanje novca koje bi taj program prouzročio, socijaldemokrati iz SPD-a, kao dijela vladajuće koalicije, podijeljeni su oko prijedloga. Socijaldemokrat Hans-Peter Bartels, član parlamentarnog odbora za sigurnost, rekao je da bi se implementacija tog prijedloga sukobila s njemačkom zabranom prinudnog rada. Njegov stranački kolega Thomas Hitschler smatra da njemačka vojska jednostavno nije spremna za ovakav potez. – Ranija je struktura, odgovorna za obvezni vojni rok, razmontirana – smatra Hitschler.
Očekivano, krajnja desnica iz Alternative za Njemačku (AfD) zalaže se za povratak obveznog vojnog roka te misli da je profesionalizacija vojske bila velika pogreška. Vojska je u Njemačkoj profesionalizirana 2011. godine, a do tog perioda mladi su muškarci morali služiti ili vojsku ili civilni rok.
– Radi se o procesu renacionalizacije europskih zemalja. Više ni najveći zagovornici zajedničkih politika ne mogu toliko lako uvjeriti javnost da je potrebno seliti neka pitanja na europsku razinu – smatra politički analitičar Žarko Puhovski te dodaje da to prikazuje tendencije rasapa zajedničke politike. Smatra da je migrantska kriza samo djelomično uzrokovala promjene u tamošnjem javnom mnijenju o regrutaciji jer migrantima se ipak bavi policija, a ne vojska.
– Ovdje se političari služe i propagandom o ruskoj prijetnji, koja nije bez osnove, a uz to se oko tog pitanja sve manje računa na američku pomoć – dodaje Puhovski.
I njemački građani, pokazuje istraživanje centra Civey, podupiru ideju o povratku obveznog vojnog roka. Gotovo 55 posto njih izjasnilo je da se slaže s tim prijedlogom, dok ih je manje od 40 posto protiv. Njemački mediji smatraju da je ovo još jedno pitanje na kojem CDU pokušava vratiti dio desnijih birača koji su se priklonili AfD-u, s čime se slaže i Puhovski koji dodaje da postoji jedna pozitivna stvar u služenju vojske – društveni nadzor te institucije. – U slučaju profesionalnih vojski ne postoji kontrola nad njom, dok opća vojna obveza omogućuje novacima da vide kako ona funkcionira – smatra on.
Vojni rok u EU iznimka
U Hrvatskoj je vojni rok zamrznut još prije desetak godina i, unatoč brojnim idejama kako ponovno uvesti obvezno služenje vojske, plan je još uvijek ostao samo na papiru. Puhovski ne smatra da će se toliko lako ta ideja preliti iz Njemačke u Hrvatsku, iako bi se mogla koristiti kao dio argumentacije u korist sličnih prijedloga, i ne vidi u Hrvatskoj skoru implementaciju sličnih ideja. Uz to, hrvatski desničari, zaključuje Puhovski, sve više njemačku kancelarku Angelu Merkel vide kao dio liberalne Europe koja je u njihovim očima pala i zbog podrške koju je dala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Trenutačno u Europskoj uniji velika većina zemalja ima profesionalnu vojsku, uz mogućnost dobrovoljnog služenja. Iznimke su Finska, Estonija, Grčka i Austrija koje imaju obvezni vojni rok te Danska koja ima uvjetovan vojni rok, ako nema dovoljno dragovoljaca. Litva je vojni rok vratila 2016. kao odgovor na ukrajinsku krizu. Mogući povratak vojnog roka najavljuje i Francuska.
Kontrole na švicarskoj i francuskoj granici
Sve je veći priljev migranata u Španjolsku, no većina njih ne namjerava ostati na Pirenejskom poluotoku, već se žele domoći bogatog sjevera Europe, a posebno Njemačke. Zato je njemački državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova Helmut Teichmann najavio u nedjelju da Njemačka planira uvesti granične kontrole prema Francuskoj i Švicarskoj. Radilo bi se, objašnjava on, o kontrolama na samoj granici te mobilnim kontrolama nekoliko kilometara unutar njemačkog prostora. – Strahujemo da bi se mnogi od tih migranata koji dolaze u Španjolsku mogli uputiti prema sjeveru u Francusku, zemlje Beneluxa i Njemačku – dodao je. Njemačka je već, kako bi smanjila migracije, 2015. uvela kontrole prema austrijskoj granici, a Danska je to isto učinila tada prema Njemačkoj.
