Odluka o dovođenju nekvalificirane radne snage sa zapadnog Balkana naći će se danas na sjednici njemačkog Bundesrata, Gornjeg doma njemačkog parlamenta, u kojem je zastupljeno 16 njemačkih saveznih država, rečeno je za Nezavisne u toj instituciji.
Kako su objasnili, na dnevnom redu će se naći dva prijedloga... Jedan je prijedlog Vlade Njemačke koji predviđa da se postojeća odluka, koja ističe krajem godine, produži do kraja 2023, te da se uvede ograničenje od 25.000 radnika koliko bi se moglo primiti godišnje.
S druge strane, prijedlog tri njemačke države, kojem se u međuvremenu pridružila još jedna država, je da se ukinu i vremensko ograničenje važenja odredbe i kvota od 25.000 radnika i omogući neograničeno doseljavanje nekvalificiranih radnika.
U Bundesratu je pojašnjeno kako su dva povjerenstva Bundesrata - Povjerenstvo za rad, integracije i socijalna pitanja, te Povjerenstvo za unutarnje poslove, predložile da se iz Vladinog prijedloga izbrišu ove dvije uredbe. Četiri države koje se zalažu za ukidanje ograničenja su Rheinland Falc, Bremen, Thuringen i Hamburg, jer smatraju da su njemačkom gospodarstvu ovi radnici neophodni, te iz tog razloga treba olakšati njihovo dovođenje.
Neslužbeno, od sugovornika koji je upućen u ovu problematiku Nezavisne doznaju kako je najizvjesniji ishod da će Bundesrat na kraju prihvatiti prijedlog Vlade Njemačke. Ukoliko se to dogodi na današnjoj sjednici, pojašnjeno je, odluka će definitivno stupiti na snagu. U slučaju da Vladin prijedlog bude odbijen, onda će se nastaviti procedura, kako bi se pokušalo doći do prihvatljive konačne verzije. Takođe neslužbeno, Bundesrat često prihvaća prijedloge Povjere nstva za unutarnje poslove, koja je jedna od najuticajnijih u toj ustanovi, što otvara mogućnost da ograničenja možda ipak budu ukinuta.
Inače, radnici sa zapadnog Balkana u Njemačku dolaze po osnovu tri različite osnove... Jedna osnova je spomenuta uredba, koja omogućava zapošljavanje radnika bez diploma. Druga osnova je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, usvojen proljetos, koji omogućava olakšanu proceduru za doseljavanje potrebnih kvalificiranih radnika, bilo sa zanatskom ili tehničkom srednjom školom ili fakultetskim obrazovanjem iz oblasti tehničkih nauka. Jedini izuzetak su informatičari, za koje ne treba diploma, nego dokaz o radnom iskustvu. Treća osnova je doseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja, s obzirom na to da Njemačka ima velike potrebe i deficite u ovoj oblasti.
Uredba o doseljavanju nekvalificirane radne snage posebno je zanimljiva njemačkim građevincima, koji se putem Udruženja poslodavaca Njemačke žale da za nekoliko godina neće imati dovoljno radnika, te kako je uvoz radne snage od vitalne važnosti za njihovu branšu. Nekvalificirane radnike traži i turistička branša, ali je potražnja za njima usljed korone opala. Njemački mediji ističu da korona nije smanjila potrebu za radnom snagom, a usvajanjem stimulativnog paketa za pomoć europskom gospodarstvu očekuje se nagli rast tijekom sljedeće godine koji bi, kako je rečeno, mogao biti ugrožen ako ne bude bilo dovoljno radnika.
Njemački gospodarstvenici su se također žalili da procedure za dovođenje radnika traju veoma dugo, a na ovaj problem ukazivali su i građani BiH koji su tražili radne dozvole u Veleposlanstvu Njemačke u BiH. Ovaj problem je bio osnova činjenice da je godišnje u Njemačku otišlo tek 29.000 nekvalificiranih radnika. S obzirom na to da je Njemačka najavila širenje kapaciteta u konzularnim odjelima, ako bude ukinuta kvota od 25.000 može se očekivati procesuiranje znatno većeg broja radnika.
