Izaći ponekad van, sjesti se u kafić, popiti kavu i uz to pojesti kolač - to mu nedostaje, kaže Hans Rudolf W. Dok je bio mlađi i radio nije ni mogao pomisliti da bi jednog dana odlazak u kafić mogao za njega postati luksuz koji si ne može priuštiti.
No otkako je u mirovini ovaj 77-godišnjak svoje vrijeme uglavnom provodi kod kuće sa svojom suprugom. Sa čipkastim zavjesama na prozorima i dvosjedu s kariranom presvlakom njihov stan u Bonnu djeluje kao tipičan mali stan njemačkih umirovljenika.
Ali po nečemu se njih dvoje ipak razlikuju: oni na raspolaganju imaju manje novca od većine drugih umirovljenika. U pravilu im dostaje tek za pokrivanje osnovnih potreba: za hranu, režije i osiguranja, piše Deutsche Welle. "Moja supruga je imala jednu operaciju na glavi i više ne jede toliko kao ranije", kaže W. "A i ja sam imao neke operacije i sada manje jedem. Tako uspijevamo sastaviti kraj s kajem."
Posao odmah nakon završene škole
Hans Rudolf W. dobiva mjesečno 335 eura mirovine. To je otprilike trećina onoga što u Njemačkoj važi kao granica siromaštva. A radio je cijeli život. Prvi je posao, odmah nakon škole, pronašao u jednoj banci, kasnije je radio kao taksist i kao domar. Kada je sa 65 godina išao u mirovinu odmah je postavio zahtjev za dodjelu socijalne pomoći, takozvanog "temeljnog osiguranja" (Grundsicherung).
To su davanja kojima njemačka država pokriva razliku između stvarnog iznosa mirovine i zakonski određenog minimalnog iznosa socijalne pomoći (Mindestsicherung). Taj minimalan iznos stoji na raspolaganju svakom građaninu Njemačke - bez obzira na to je li i koliko uplaćivao u njemačke socijalne sustave ili nije.
Od tada ured za socijalnu skrb plaća najamninu za dvosobni stan bračnog para W. Uz to njih dvoje dobiva još i 300 eura za plaćanje režija, prije svega struje i grijanja.
Sve više siromašnih starijih osoba u Njemačkoj
Bračni par W. nije jedini koji se nalazi u takvoj situaciji. Prema podacima Njemačkog instituta za istraživanje privrede (DIW) je gotovo 17 posto umirovljenika i umirovljenika koji su nekad radili kao državni službenici (ove dvije grupe se u Njemačkoj razlikuju po statusu) ugroženo siromaštvom. A u studiji objavljenoj sredinom ove godine autori procjenjuju da bi se u sljedećih 20 godina njihov udio mogao povećati na 21,6 posto.
Kako bi se to izbjeglo, predstavnici velike koalicije u Njemačkoj (demokršćanska Unija CDU/CSU i socijaldemokrati, SPD) protekle nedjelje dogovorili o uvođenju tzv. osnovne mirovine u zemlji. Osnovna ideja: svatko tko je najmanje 35 godina redovno uplaćivao zakonski propisane doprinose na ime mirovinskog osiguranja trebao bi od 2021. dobivati mirovinu koja je barem deset posto viša od iznosa temeljnog osiguranja. I to bez obzira koliki je bio iznos njegovog mirovinskog osiguranja. Uz to će se u taj broj godina uračunavati i vrijeme posvećeno odgoju djece ili njegovanju nemoćnih članova obitelji. Privremena predsjednica SPD-a Malu Dreyer procjenjuje da bi od te nove regulacije koristi moglo imati oko milijun i pol ljudi.
Dugo natezanje oko osnovne mirovine
Projekt "osnovne mirovine" je u prvom redu baš i namijenjen ljudima kao što su Hans Rudolf W., koji su radili čitav život. U osnovi nitko ne spori da je nepravedno da oni, nakon odlaska u mirovinu, ne dobivaju više novca od ljudi koji nikada ništa nisu uplaćivali u mirovinsko osiguranje. No svejedno je trebalo dugo vremena proći do postizanja ovog sadašnjeg kompromisa.
Sadašnja velika koalicije je već treća vlada koja se bavi tim pitanjem, i koja ga je čak uvrstila u tekst koalicijskog sporazuma. Ali do realizacije nije dolazilo jer su se uvijek pojavljivale neke razlike među koalicijskim partnerima. Tako je bilo i ovaj puta: mjesecima su se vodile mukotrpne rasprave oko tzv. provjere neimaštine. Demokršćani (CDU/CSU) su smatrali da osnovnu mirovinu trebaju dobiti samo oni kojima je to doista nužno. Po njihovom mišljenju bi svatko tko ima neke prihode od iznajmljivanja nekretnine ili od kapitala, raspolaže sa značajnijim vrijednostima poput većih nekretnina, ili tko ima imućnog partnera, trebao biti izuzet od dobivanja osnovne mirovine.
Socijaldemokratska SPD je to pak svakako htjela spriječiti. Sada je na kraju pronađeno kompromisno rješenje: prihodi će se provjeravati, ali se u tu provjeru neće uključivati imovina s kojom osoba raspolaže i neće se uzimati u obzir financijska situacija cjelokupnog domaćinstva.
Konačno ponovo moći izaći u grad
Hans Rudolf W. kaže da je njemu svejedno hoće li se ta provjera obavljati ili neće. On već i sada nadležnim službama mora svoje financijsko stanje staviti u potpunosti na uvid, kako bi dobio temeljno osiguranje. Njemu je najvažnije da mu konačno ostane nešto novca nakon što podmiri osnovne troškove. A dobro bi bilo i da više ne mora ići u ured za socijalnu skrb. "Ja se u osnovi ne sramim za to što dobivam temeljno osiguranje", kaže on, "ali ipak je to melo neugodno kada kažem da dobivam socijalnu pomoć."
Usprkos svemu tome Hans Rudolf W. je sretan da nije, poput brojnih drugih umirovljenika u Njemačkoj, upućen na pučke kuhinje. Ali i on se ponekad obrati humanitarnim organizacijama, primjerice kada mu treba nešto odjeće ili nešto za kuću što od svojih primanja ne može kupiti.
Najvažnije mu je, međutim, da on i njegova supruga ne žive izolirani od svijeta. Oni imaju djecu, unuke i praunuke koji ih često posjećuju, kaže i pokazuje na brojne fotografije na polici u dnevnoj sobi. Ali ipak bi ga radovalo da mu od osnovne mirovine, koja bi trebala biti uvedena od 2021. godine, ostane nešto novca u džepu. "Pa da, jasno, onda bih sa suprugom izašao u grad. Mi već dugo nismo bili tamo", kaže Hans Rudolf W.
