Iz bivše Jugoslavije u “gastarbajterskom” valu iselilo se 350 tisuća Hrvata, a tijekom novog EU iseljeničkog vala iz Hrvatske se iselilo – 400 tisuća građana!
I dok je u bivšoj državi iseljavanje Hrvata započelo prvo “na crno” početkom 60-ih, a od 1968. nakon sporazuma Jugoslavije i Njemačke krenulo je organizirano iseljavanje i trajalo do 1973., od ulaska Hrvatske u EU samo se u Njemačku do lani iselilo 300 tisuća hrvatskih građana.
Dok su nekoć gastarbajteri odlazili s nadom da će uštedjeti dovoljno novca da u rodnom kraju sagrade kuću, kupe auto ili traktor, današnji iseljenici napuštaju svoje domove i odlaze s partnerima i djecom stvoriti novi dom u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Švedskoj... zasad bez želje da se vrate u Hrvatsku.
“Gastarbajterska poema nije samo naša prošlost, nego i naša sadašnjost koja će se nastaviti i u budućnosti”, ustvrdio je dekan Fakulteta hrvatskih studija Pavo Barišić na otvorenju prve međunarodno znanstveno-stručne konferencije “Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“ koju su organizirali Fakultet hrvatskih studija i Hrvatsko katoličko sveučilište uz potporu Ministarstva obrazovanja i Zaklade Konrad Adenauer.
Sličnosti i razlike
– Ovo je prvi put da se održava znanstveni skup o hrvatskim iseljeničkim valovima, usporedbi onog gastarbajterskog s novim valom iseljavanja, te o posljedicama iseljavanja gastarbajtera na demografsku strukturu i ukupni razvoj Hrvatske, kao i o posljedicama koje će Hrvatska imati u budućnosti zbog novog vala iseljavanja – kazao je voditelj studija demografije i iseljeništva na Hrvatskim studijima doc. dr. Stjepan Šterc.
I dok se i nekoć u bivšoj državi gastarbajtere nazivalo privremenim iseljenicima, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica Jugoslavije i političku uvjetovanost iseljavanja, i danas mnogi političari iseljavanje prikazuju isključivo kao posljedicu otvorenih granica EU i slobode kretanja, šuteći o pravim razlozima iseljavanja. Istraživanje o starim i novim gastarbajterima započelo je u sklopu višegodišnjeg projekta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a povjesničar i politolog Tado Jurić s HKS-a u sklopu istraživanja obradio je 20 kutija dosad neobjavljenog arhivskog materijala. Između ta dva vala iseljavanja postoje i sličnosti jer je, navodi Jurić, i Jugoslavija je kroz odlazak iseljenika smanjivala pritisak nezaposlenih kao i Hrvatska danas. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju i onda i sada. I nekoć i sada plaća je u Njemačkoj bila tri puta veća od hrvatske, ističe Jurić.
Ne zanima ih domovina
– Prijašnji iseljenici nisu imali vlastitu nekretninu, sadašnji je u pravilu imaju. Gastarbajterima je cilj bio štedjeti da ostvare nešto u rodnom kraju, naprave kuću, kupe traktor... Prije su siromaštvo i nezaposlenost, uz mali postotak političkih emigranata, bili glavni potisni faktor iseljavanja, a danas su to nepravda i gubitak nade u ovo društvo, korupcija, uvjeti rada i visina plaće… Prijašnji iseljenici koristili su svaku priliku da posjete domovinu, sada mnoge, nažalost, više ne zanima zavičaj i domovina – govori Jurić ističući da novi iseljenici ne ulažu ni približno u Hrvatsku kao prijašnji. No, tko bi im to zamjerio? Dok je prije tek 3% iseljenika govorilo da će zauvijek ostati u Njemačkoj, danas prema Jurićevu istraživanju 45% novih iseljenika želi zauvijek ostati u Njemačkoj. Napomenimo da u Njemačkoj danas živi oko pola milijuna Hrvata, a diljem svijeta najmanje 2,6 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Dok se nekoć željelo vratiti 80% iseljenika, na stranu to što ih se vratilo mnogo manje, danas ih se iz Njemačke želi vratiti tek 15%. Za Jurića je zabrinjavajuća spoznaja što je i Jugoslavija imala migracijsku strategiju, a Hrvatska je nema.
– Jugoslavija je pokazivala veći interes za povratak iseljenika nego članica EU Hrvatska, otvarane su tzv. gastarbajterske tvornice, nudile su se obavijesti gdje se mogu dobiti poslovi za povratnike i slično – govori Jurić dodajući da je osnovno pitanje danas ponavlja li se povijest.
– Bez obzira na to u kojem društvenom uređenju žive, za Hrvate je iseljavanje konstanta – zaključuje Jurić koji je imao i izložbu “Gastarbajteri – ponavlja li se hrvatska povijest?”. O gastarbajterima i novim iseljenicima na dvodnevnoj znanstvenoj konferenciji raspravljat će o 68 tema 96 sudionika različitih struka iz Hrvatske, dijaspore i inozemstva.
