Zapadnim Sibirom ili područjem današnjeg Kazahstana nekoć davno tumarale su goleme četveronožne životinje, s jednim rogom koji im rastao iz lubanje, otkrili su paleontolozi. Donedavno se vjerovalo da su te životinje, koje se ponekad naziva "jednorozima" izumrle prije 350.000 godina. Međutim, nedavno otkriveni fosili pokazuju da su ti "snagatori" živjeli u regiji još do prije 29.000 godina.
Unatoč svom "čarobnom" nadimku, te snažne životinje imaju malo toga zajedničkog s elegantnim i gracioznim mitološkim konjima jednorozima opisanim u pričama i naslikanima na srednjovjekovnim tapiserijama, piše portal LiveScience. Publikacija paleontologa Henryja Fairfielda Osborna iz 1923. procjenjuje da su ta stvorenja bila veća od bilo koje moderne vrste nosoroga. I imaju jednako moćno ime: Elasmotherium sibiricum. Odnosno, sibirski nosorozi.
Ruski znanstvenici nedavno su pronašli dobro očuvani dio njegove lubanje. Dimenzije tih fragmenata ukazuju na to da je lubanja pripadala velikom odraslom mužjaku, rekao je Andrej Španski, paleontolog sa sveučilišta u ruskom Tomsku. "Dimenzije tog nosoroga veće su od bilo kojih dosad opisanih u literaturi", rekao je Španski.
Elasmotherium sibiricum je živio na području od rijeke Don u južnoj Rusiji do današnjega istočnog Kazahstana.
Kako bi ustanovili iz kojeg je doba pronađeni fosil ruski su se znanstvenici poslužili radiokarbonskim datiranjem, odnosno analizom količine ugljika-14 u dijelovima lubanje. Ugljik-14 je ugljikov izotop čija je količina u atmosferi konstantna. Životinje i biljke apsorbiraju c-14 iz atmosfere dokle god žive. Kada biće umre, c-14 u organizmu počinje propadati po pravilnoj stopi koja se može vremenski pratiti unatrag. To znanstvenicima po količini preostalog ugljika-14 omogućava da odrede kada je životinja ili biljka još bila živa.
Radiokarbonskim datiranjem stručnjaci su utvrdili da je ovaj primjerak nosoroga uginuo prije 29.000 godina, odnosno puno nego što se vjerovalo da je vrsta izumrla. Ako je nova računica točna, to znači da su se "sibrskom jednorogu" i modernom čovjeku u jednom trenutku u povijesti ukrstili putevi. Nedavnim je istraživanjem, naime, utvrđeno da su moderni ljudi naseljavali Sibir prije 45.000 godina.
