Vjerojatno ne postoji kontroverzniji povijesni dokument od Svitaka s mrtvog mora ili Kumranskih spisa kako se još nazivaju tekstovi iz hebrejske Biblije otkriveni između 1947. i 1956. godine u 11 špilja u okolici Kumrana. To se naselje nalazi na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora zbog čega se ovi tekstovi od iznimnog povijesnog i religijskog značaja tako i nazivaju.
Drži se kako je riječ o jedinim poznatim sačuvanim kopijama biblijskih dokumenata nastalih ranije od 100. godine pr. Kr. do 80. godine n. e. Kao što to često i biva, spisi su pronađeni sasvim slučajno. Mladi pastir Muhammed edh-Dhib tražio je svoje odlutale ovce pa stigao do ulaza u nepoznate špilje da bi u njima pronašao brižno posložene ćupove s prastarim prašnjavim spisima.
Pustili ih da umru od gladi
Sreća je da su vrlo brzo obaviješteni i znanstvenici koji su organizirali pretragu i susjednih pećina što je rezultiralo pronalaskom još tisuća drevnih dokumenata za koje se ispostavilo kako su to najstariji do sada pronađeni biblijski tekstovi. Ovu ogromnu drevnu biblioteku povezuje se najčešće s iščezlim narodom Esena, no u novije vrijeme ta se povezanost dovodi u pitanje. Ono što je malo sigurnije jest to kako ih je zajednica koja je spise prikupljala i čuvala, u pećine pospremila za vrijeme gušenja židovske pobune 68. godine koje je počinila vojska rimskog cara Vespazijana. No, iako Svici s Mrtvog mora praktično nikada nisu prestali biti temom različitih rasprava i istraživanja, pa i filmova, sada se ponovo vraćaju u žarište svjetske javnosti nadjačavši svojom važnošću barem nakratko i pandemijska zbivanja. Izraelski su arheolozi u utorak objavili kako su pronašli desetke novih svitaka skrivenih posljednjih 1900 godina u jednoj pećini južno od Jeruzalema. Prvi su to svici pronađeni u zadnjih 60 godina. Nadležne su izraelske vlasti objavile kako su svitke datirali i ugljikom te su smješteni u 2. stoljeće, a zapis na njima pisan je grčkim jezikom te se odnosi na biblijske knjige Zaharije i Nahuma. Vjeruje se kako su svici skriveni za pobune Bar Kohba protiv cara Hadrijana između 132. i 136. godine.
– Prvi put nakon 60 godina arheološka iskopavanja otkrila su fragmente biblijskih zapisa, stoji u priopćenju izraelskih vlasti. Spisi sadrže i fragmente na grčkom iz Knjige 12 malih proroka dok je jedan dio i iz hebrejske Biblije. Na rekonstruiranih 11 redaka fragmenata iz knjige Zaharije stoji: “Ovo su stvari koje moraš učiniti – govoriti jedan drugome istinu, biti istinit i usavršiti pravdu u svojem dvorištu. Ne smišljaj zlo jedan prema drugome, ne ljubi krivokletstvo, jer sve su to stvari koje ja mrzim – govori Gospod”. Interesantno, iako su tekstovi na grčkom, ime Boga napisano je ipak na hebrejskom. Novopronađene relikvije rezultat su istraživanja provedenog u Judejskoj pustinji kako bi se spriječila moguća pljačka predmeta za koje se vjerovalo da ih ondje još ima. Znanstvenici su tijekom ekspedicije koristili dronove i opremu za penjanje. Još je jedna zanimljivost, fragmenti svitaka pronađeni su u nečemu što se zove Pećina užasa, koja je dobila takvo ime jer su tamo 60-ih godina prošlog stoljeća pronađenih kosturi 40 ljudi. U pećinama gdje su pronađeni novi svici koje su vjerojatno sastavila dva autora, pobunjeni su Židovi sakrili svoje obitelji pred Rimljanima. No, Rimljani su ih pronašli, presjekli im odstupnicu i onda ih naprosto pustili da umru od gladi. Njihove su kosti i glave pronađeni uredno poslagani u košare u toj Pećini užasa.
Kada se pronalazak pogleda, ne može se reći kako je riječ o nečemu spektakularnom, jer se radi o djelićima od tek nekoliko milimetara pa do veličine poštanske marke. Ali, četverogodišnja istraživačka ekspedicija pronašla je i doista atraktivne nalaze, poput 10.500 godina stare košare za koju se vjeruje kako je najstariji pronađeni takav predmet. Isto tako, pronađeni su i mumificirani ostaci djeteta sklupčanoga kao fetus i zamotanog u tkaninu. Očuvanju svih ovih predmeta, svitaka pogotovo, pridonijela je suha klima Judejske pustinje. Organski materijal od kojih je sve to sačinjeno inače ne bi izdržao ovako dugi test vremena.
Slagalica prošlosti
Oren Ableman, član izraelskog tijela za starine koji je proučavao i konzervirao novopronađene fragmente, za The New York Times opisao ih je kao “još jedan mali dio slagalice prošlosti”. Dodao je i kako je koncept pravde u pronađenim stihovima “smislen sve do današnjih dana”. Ovoga puta očito se nije dogodilo isto kao i prije više od 70 godina kada su spisi koje je onomad pronašao mali pastir dijelom završili u lokalnom samostanu, a dijelom kod trgovca starinama u Betlehemu. A kada se za njih doznalo, različite su arheološke ekspedicije kao i kradljivci počistile pećine od svega do čega su mogli doći. No, sada se ispostavilo kako Judejska pustinja može još puno toga ponuditi. Sreća je što je arheologija ovoga puta uspjela preteći lopove i pronaći ovakve vrijednosti prije no što su pronašli svoj put na crno tržište.
