Papa Franjo pohodi arapsku državu u kojoj ima milijun katoličkih imigranata. Ujedinjeni Arapski Emirati su “zemlja napretka i mira, sunca i sklada, suživota i susreta”, kazao je papa Franjo, koji će u ponedjeljak u Abu Dabiju sudjelovati na međureligijskom susretu na temu „Ljudsko bratstvo“, a u utorak će na stadionu pred oko 135 tisuća osoba predvoditi misu. To je prvi put da jedan papa dolazi na Arapski poluotok te će se prvi put održati misa na otvorenom mjestu, na stadionu, u arapskom svijetu. U Emiratima živi oko milijun katolika koji su tu imigranti, došli su iz cijeloga svijeta, iz oko 50 zemalja, zbog posla. Katolički imigranti čine 10 posto ukupnog stanovništva i imaju relativnu slobodu, imaju crkve, škole… Na dan održavanja mise na stadionu “Zayed”, 5. veljače, bit će proglašen praznik, škole će biti zatvorene, a svi koji će otići na misu imat će neradni dan. To su veliki pomaci naprijed u suživotu između različitih naroda i religija.
Nova stranica u povijesti
“Vjera u Boga ujedinjuje, a ne razdvaja, približava pa i u različitosti, udaljava od neprijateljstva i odbojnosti”, kazao je papa u videoporuci uoči ovog 27. putovanja izvan Italiji, a UAE je 41. država koju pohodi u svom pontifikatu. Istaknuo je kako je to putovanje prilika da se napiše nova stranica u povijesti međureligijskih odnosa.
“Braća smo unatoč različitostima”, kaže Franjo koji je za UAE kazao da je zemlja koja pokušava biti model suživota, ljudskog bratstva i susreta među različitim kulturama, gdje mnogi nalaze sigurno mjesto za rad i život u slobodi i poštovanju različitosti. Papa je ponovio riječi osnivača Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Zayeda, da istinsko bogatstvo ne počiva samo u materijalnim sredstvima, već u ljudima koji žive sadašnjost s pogledom u budućnost, u ljudima koji grade budućnost svojeg naroda.
Franjo će se u Abu Dabiju susresti s princom nasljednikom UAE-a šeikom Mohammedom bin Zayedom po peti puta. Papa je i u Vatikanu primio Bin Zayeda. Također će biti s velikim imamom džamije Al-Azhar, Ahmedom Al-Tayebom, važnom osobom sunita. U ponedjeljak se u dvorištu velike džamije sastaje s oko 700 vjerskih poglavara iz cijelog svijeta. Susret “Ljudsko bratstvo” je nova stranica u kršćansko-muslimanskim odnosima.
Papa Franjo je veliki dio svoga pontifikata usmjerio upravo na prevladavanje podjela, da ne kažemo mržnje, između dvije religije. Pohodio je više zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom. Tijekom pohoda Jordanu, u svibnju 2014., Franjo je kazao kako želi promicati suživot između vjernika različitih religija. U rujnu iste godine Franjo je bio u Tirani i poželio miran suživot između različitih religija, a u Turskoj je bio u studenome 2014. Novinarima je kazao kako je Tursku pohodio kao hodočasnik, a ne kao turist. “Kada sam otišao u džamiju vidio sam tu divotu, a muftija mi je citirao mjesta u Kuranu gdje se spominju Marija i Ivan Krstitelj. U tom sam trenutku osjetio potrebu da molim. Pitao sam muftiju da molimo, a on mi je odgovorio pozitivno. Bio je to trenutak iskrene molitve”, ispričao je Franjo novinarima.
Vjera nespojiva s nasiljem
U lipnju 2015. Franjo je bio u Sarajevu, što je bila još jedna važna etapa u razvijanju međuvjerskih odnosa, a u studenome 2015. u Srednjoafričkoj Republici papa se u velikoj džamiji u Banguiju susreo s muslimanskom zajednicom i kazao kako nasilja do kojih dolazi u toj zemlji nisu temeljena na vjerskim razlozima, jer vjerovati u Bog znači biti čovjek mira. U Azerbajdžanu u studenome 2016. Franjo je rekao kako se ne može prizivati Boga zbog egoističkih ciljeva i njime opravdati bilo koji oblik fundamentalizma, imperijalizma, kolonijalizma… Nikad više nasilje u ime Boga, uskliknuo je Franjo po tko zna koji put. U travnju 2017. u Egiptu Franjo, nakon što je zagrlio velikog imama Al-Tayeba, naglašava: “Mi vjerski odgovorne osobe moramo razotkriti one koji nasilja prerušavaju u navodnu svetost.” Istaknuo je da je prava vjera inkompatibilna s nasiljem.
