Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović samo odmaže Hrvatima u BiH i jedino što je učinio je da su se oni, koji su doslovce žrtve izbornog inženjeringa, sada našli u izoliranosti te ih je u stvari "zloupotrijebio" rekao je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.
Šef vlade je danas posjetio Osijek i sastao s gradonačelnikom Grada Osijeka Ivanom Radićem i županom Osječko-baranjske županije Ivanom Anušićem, nakon čega je dao izjave za medije.
Na pitanje o netom održanom samitu NATO-a u Madridu gdje je Milanović govorio i o stanju u BiH, Plenković je kazao da je "nebuloznom prijetnjom" blokiranja Švedske i Finske i uvjetovanjem njihova članstva u NATO-u rješavanjem pitanja neravnopravnosti Hrvata u BiH, "pokazao da je jedino na što je spreman je zloupotrijebiti Hrvate u BiH".
"On odmaže Hrvatima u BiH (...) koji su žrtve izbornog inženjeringa zadnjih 20-ak godina, i on je pridonio tome da oni brzo dođu u poziciju izoliranosti", rekao je Plenković.
Po njegovim riječima, "on se pokazao kao netko tko je u stanju osjetljivoga trenutka, kada su se vodili pregovori između Hrvata i Bošnjaka, političkih stranaka, da se na ograničeni način promijene ustav i izborni zakon, u stanju izvijeđati sve moguće međunarodne partnere koji su angažirani, izvrijeđati vosokog predstavnika, izvrijeđati u konačnici samu zemlju BiH, izvrijeđati Bošnjake".
"Na NATO-u gdje se govorilo o Ukrajini, on je govorio o BiH", rekao je Plenković i dodao kako je on održao puno više govora o BiH.
Sve što je on tamo napravio, nastavio je Plenković, je da je dao je lažnu nadu našim ljudima tamo, onima koji misle da on nešto može napraviti, a ne može apsolutno ništa.
"Ništa nije napravio. Imate nulu i štetu", dodao je Plenković i poručio da su on i vlada "tu za hrvatske građane", ali da ne zna za koga je on tu.
Osvrnuo se na smanjenje sredstava koje će Hrvatska dobiti iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) jer se hrvatsko gospodarstvo, kako je objavila Europska komisija, oporavlja brže od očekivanog.
"Dobili smo sredstva zato što smo se izborili za to u ljeto 2020. Hrvatska koja je pokazala da je premostila covid krizu, od pada došli smo na rast BDP-a. Komisija je to valorizirala. Pokazali smo vrlo brzu sposobnost oporavka. Nismo mi jedini kojima se smanjilo", kazao je i dodao kako se ukupni iznos za Hrvatsku sastoji od bespovratnih sredstava i vrlo povoljnih zajmova.
Podsjetio je da je preko 60 natječaja u tijeku i da smo jedna od 6 zemalja koja dobiva prvu tranšu.
"Sad ćemo ispuniti nove kriterije pa ćemo dobiti novih 700 milijuna u prosincu", rekao je Plenković.
Komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto preko 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.
Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a 10,2 posto, što znači da je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija očekivala da će se to dogoditi tek 2022.
