Bespilotna letjelica koja je pala u Zagrebu bila je izviđački dron dugačak 14,5 metara i težak 6,2 tone, ali sutra bi to mogao biti naoružani dron, stoga je ključno da provedemo mehanizme otkrivanja i obrane koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkrivene i neutralizirane. Da bismo se učinkovito nosili s takvim situacijama, također je bitno da nastavimo jačati dijeljenje informacija i mehanizme brzog koordiniranog odgovora. Ovaj ozbiljan incident zahtijeva bližu suradnju između država članica EU, kao i među saveznicima u NATO-u, napisao je hrvatski premijer Andrej Plenković u pismu upućenom šefovima država ili vlada svih država članica EU unije te predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen te visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu.
- Stoga vas pozivam da s nama podijelite sve informacije koje imate u vezi ovog incidenta - poručio je, uz opasku da će stalno biti dostupan i da će nastaviti obavještavati o razvoju situacije.
Premijer Andrej Plenković jutros je na neformalnom sastanku Europskog vijeća u francuskom Versaillesu prvo osobno izvijestio svoje kolege o incidentu u Zagrebu, a potom im je, kao i šefovima tijela EU, poslao i pismo. U njemu detaljno navodi saznanja koje Hrvatska ima o letjelici koja je - naglasio je - 10. ožujka 2022. u 22:57 sati po lokalnom vremenu pala blizu središta grada, u parku uz studentskog doma s 4500 studenata. Pad drona napravio je krater, oštećeno je nekoliko automobila parkirano u blizini, ali na sreću, nije bilo stradalih, dodao je. Nakon vremenske i geografske kontekstualizacije incidenta, koji je mogao imati teške posljedice, Plenković je podijelio saznanja o samom dronu. Istraga provedena do sada na mjestu udara identificirala je bespilotnu letjelicu kao vojni izviđački dron srednjeg dometa TU-141 Strizh, proizvodnje bivšeg SSSR-a, koji ima operativni domet od 1000 km i maksimalnu brzinu od 1.100 km/h. - Dron, dugačak 14,5 metara i težak 6,2 tone, ušao je u hrvatski zračni prostor iz smjera sjeveroistoka, iz Mađarske - nadalje kaže hrvatski premijer. Plenković je danas rekao kako je odmah razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Orban nije znao tu informaciju, već ju je dobio od Plenkovića nakon čega su je Mađari išli pregledavati. Tek tada su shvatili da je bila registrirana na radaru, ali kao nešto što je gotovo pa bezopasno, što je ozbiljan propust ili nepažnja koja je u zagrebačkom slučaju, na sreću, završila samo s materijalnim posljedicama, ali otvara pitanje sigurnosti.
Hrvatska je danas, u trenutku slanja Plenkovićeva pisma, imala odgovore na neka pitanja, dok su druga bila još bez odgovora. - Još uvijek ne znamo sa sigurnošću ne znamo odakle je bespilotna letjelica lansirana, ali prema analizi putanje čini se da je s ukrajinskog teritorija. Ono što znamo je da je ušao u zračni prostor EU dolazeći iz Ukrajine i na pravcu kretanja do Hrvatske prošao je kroz rumunjski i mađarski zračni prostor - poručio je Plenković svojim kolegama. Tko je upravljao dronom, zasad nije poznato, niti je li bila njegova putanja namjerno ili izvan kontrole, dodao je, te istaknuo kako, u pozadini ruske agresije na Ukrajinu i tamošnjeg rata koji je u tijeku, ovaj ozbiljan incident zahtijeva bližu suradnju između država članica EU, kao i među saveznicima u NATO-u. O bespilotnoj letjelici koja je pala u Zagrebu razgovaralo se i na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman razgovarao s mađarskim i rumunjskim kolegama Péterom Szijjártom i Bogdanom Aurescom. Ministar je, također, u stalnom kontaktu i sa stalnim predstavnikom Hrvatske pri NATO-u u Bruxellesu.
