Trgovci su posljednje inflacijske godine proveli dižući cijene uz očekivanja da će kupci to jednostavno prihvatiti i nastaviti prazniti novčanike, no čini se da se taj balon počeo ispuhivati u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Primjerice, potrošači u Americi su stali na loptu i prestali kupovati u mjeri kao prije pandemije. Oprezniji su po pitanju kupnje automobila, bijele tehnike, ali i hrane i odjeće. Ploča se okrenula, trgovci ih sada pokušavaju vratiti. Jedini odgovor koji im je preostao je da snize cijene. Walmart, Target, Tesco, Aldi, JCPenney, IKEA, Nike, Domino’s Pizza samo su neke od kompanija koje su posljednjih tjedana počele rezati cijene, a isto se događa i s proizvodima za čišćenje, odjećom i restoranima, piše The Wall Street Journal (WSJ).
U posebnom problemu našli su se trgovci koji prodaju stvari koje nisu nužne za preživljavanje od polica u Ikei do tenisica Air Jordan, čija cijena premašuje 100 eura. Potražnja za takvom robom je pala i trgovci su sada u poziciji da se moraju boriti na tržištu na kojem je sve manje raspoloživog novca.
Ploča se okrenula: Trgovci su prisiljeni na pojeftinjenja
Iako je inflacija u SAD-u ove godine popustila, kupci i dalje za proizvode moraju plaćati više nego prije pandemije. Jon Abrahamsson Ring, izvršni direktor Inter IKEA Grupe, rekao je kako je IKEA globalno snizila cijene za oko 10 posto kako bi potaknuli potražnju za svojim proizvodima, nakon što su protekle dvije godine nizali poskupljenja zbog rasta ulaznih troškova. No, ni to zasad nije polučilo očekivane rezultate jer je prodaja na godišnjoj razini pala 5,3 posto.
Neki režu cijene jer se moraju riješiti nakupljenog inventara koji se nije prodavao prema očekivanjima. Proizvođač sportskog asortimana Nike bilježi pad prihoda od čak 28 posto u odnosu na 2023. Nakon godina u kojima su dizali cijene, restorani sada također rade na tome da kupcima pruže popuste kako bi stimulirali potražnju. Promet je u padu, posebice u lancima koji se ne oslanjaju toliko na dostavu.
Veliki lanac reže cijene više od 5000 artikala
Najveći američki lanac trgovina Walmart najavio je kako kompanija vrši pritisak na svoje dobavljače da snize cijene kako bi onda prenijeli tu uštedu na kupce, tvrdi CEO Walmarta Doug McMillon. Planiraju sniziti cijene više od 7000 prehrambenih artikala, premda će procesirana hrana, poput gaziranih pića, biti izvan te liste.
I drugi veliki američki lanac, Target, najavio je kako će srezati cijene za više od 5000 “najtraženijih” artikala – prije svega prehrambenih, ali i pelena, pseće hrane i mnogih drugih. U Ujedinjenoj kraljevini najveći trgovački lanac Tesco snižava cijene što je brže moguće, kazao je za The Telegraph glavni izvršni direktor Ken Murphy.
I brojni europski lanci su prigrlili ovaj trend masovnog snižavanja cijena kako bi privukli kupce koji su sve oprezniji sa svojim kućnim budžetima. Poljski Lidl je izašao kao pobjednik u cjenovnom ratu sa svojim konkurentom Biedronkom – imali su 2-postotni porast prometa u drugom kvartalu, dok je Biedronka zabiježila pad od 4,6 posto. Razlika je bila u strategiji: Lidl se fokusirao na zadržvanje niskih cijena i povremena dodatna snižavanja umjesto promotivnih akcija. Španjolska Mercadona investirala je 150 milijuna eura kako bi snizili cijene za više do 1000 proizvoda, što, prema procjenama, omogućuje redovitim kupcima prosječnu uštedu od 150 eura godišnje. Ova inicijativa uključuje značajne popuste na osnovne namirnice kao što su maslinovo ulje, riba, kruh, piše Jutarnji list.
Hrvatska i dalje pri vrhu po inflaciji u EU
Vidimo u kakvom smjeru se okreću trgovačke prakse na Zapadu. Možemo li nešto slično očekivati u Hrvatskoj? Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu prema istom mjesecu prošle godine u Hrvatskoj porasle za 1,6 posto, pokazuju procjene Državnog zavoda za statistiku, a u odnosu prema kolovozu porasle su za 0,3 posto. Time je nastavljen kontinuirani pad stope inflacije započet u rujnu prošle godine, uz stagnaciju u prva tri ovogodišnja mjeseca, kada se inflacija držala na razini od 4,1 posto. Godišnja stopa inflacije tako se drugi mjesec zaredom spustila ispod ciljane razine Europske središnje banke koja je stabilnost cijena odredila stopom od dva posto. Podsjetimo, inflacija u kolovozu iznosila je 1,8 posto, a u srpnju 2,2 posto.
Najveći doprinos inflaciji u rujnu ponovo su potaknule cijene usluga, koje su u odnosu prema lanjskom rujnu veće 6,2 posto, zatim cijene hrane, pića i duhana s rastom od 3,2 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda od 0,6 posto. Istodobno, cijene energije u odnosu prema lanjskom rujnu manje su čak 7,3 posto.
Ako se promatraju potrošačke cijene u odnosu prema kolovozu, cijene energije također su zabilježile pad, i to za dva posto, pad bilježe i cijene usluga, za 0,7 posto, a u posljednjih mjesec dana cijene hrane, pića i duhana neznatno su porasle za 0,2 posto, pokazuju procjene inflacije za rujan DZS-a.
Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila tri posto, čime se Hrvatska našla pri samom vrhu zemalja članica eurozone. Veću procijenjenu stopu inflacije od Hrvatske imaju Belgija (4,5 posto), Nizozemska (3,3 posto) i Estonija (3,2 posto), a blizu je i Slovačka s 2,9 posto.
Plenković: Naravno da idem u dućan, vidim kakve su cijene
Premijer Andrej Plenković složio se da su cijene hrane u Hrvatskoj previsoke, ali je istaknuo i da ne vidi nikakav pritisak na trgovce te da bi tu “ozbiljan posao trebala odraditi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja”.
“Naravno da idem u dućan, i to često, pitajte moje drage prijateljice u Konzumu na Britancu”, kazao je premijer. “Treba znatno veći pritisak javnosti na sve aktere u tom lancu da se cijene snize. Ali on ne postoji, ne vidim ga uopće. Ne mislim da je europodručje razlog, naprotiv, možda je ono zlorabljeno za podizanje cijena”, ocijenio je Plenković.
Osim države, inspektorata i udruga zaštite potrošača, ozbiljan posao, dodao je, treba obaviti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. “Zamolio sam ministra Šušnjara da napravi analizu 30 esencijalnih proizvoda i da vidimo kakva je situacija. Inflacija, inače, pada već mjesecima zahvaljujući mjerama koje poduzimamo”, istaknuo je.
Jurčić otkrio koliko bi Hrvati trebali zarađivati za pristojan život
No, slaba je to utjeha Hrvatima kojima ni plaća nije dovoljna do pokriju sve mjesečne troškove. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2024. iznosila je 1 315 eura, dok je prosječna medijalna plaća za srpanj, iznosila je 1 130 eura.Prema mišljenju građana, ni prosječna ni medijalna plaća nisu dovoljne za dostojanstven život.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, pak smatra da bi minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1.000 eura, prosječna plaća 2.000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s najmanje dvije godine radnog staža 3.000 eura.
“Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva, moramo pomiriti tri ključna područja – imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu”, rekao je Jurčić na panel-raspravi povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.
