Kijev post navodi kako su krajem kolovoza ove godine u pokušaju pojačanja osiguranja Krimskog mosta, iza njegove konstrukcije, Rusi postavili izvozne inačice PZO sustava Pantsir, kako bi ga štitili od eventualnih ukrajinskih napada raketama. Kako bi dodatno osigurala most, Rusija je podigla ove tornjeve izrađene od metalnih skela na oba kraka malog otočića koji se zove Tuzla, a koji se nalazi na sredini Kerčkog tjesnaca, zbog čega je i poslužilo kao osnova za gradnju Krimskog mosta i gde je i ruski predsednik Vladimir Putin boravio dok su radovi bili u toku. Ovaj ukrajinski medij navodi kakose sada i na satelitskim snimcima može vidjeti kako su Panciri postavljeni na Tuzli.
To je prikazano i u video snimci koji je na Youtube postavila izvesna Ljudmila, koja navodi kako su tornjevi pozicionirani duž mosta, kao i da su na njemu u aktivnoj uporabi i radarski sustavi. Kijev post podsjeća kako je Ukrajina već dva puta od početka rata s Rusijom pogađala Krimski most. U listopadu 2022. bomba aktivirana u kamionu oštetila je nekoliko traka za cestovni promet, kao i željezničku prugu koja se nalazila pored. U srpnju prošle godine u rano jutro izveden je napad dronovima u kojem je dodatno oštećen cestovni deo mosta. Rusija se nada kako će postavljanjem Pantsira na tornjeve duž mosta imati bolji domet otkrivanja i uništavanja neprijateljskih projektila kako bi povećala operativnu učinkovitost.
Podseća se i kako su ovi PZO sustavi na sličan način raspoređeni i oko prijestolnice Moskve. U glavnom ruskom gradu su Pantsiri također postavljeni na tornjeve, ali i vještački formirane uzvisine kako bi ga štitili. Navodi se kako su za zaštitu Krimskog mosta odabrane varijante Pantsira obojane u pustinjske maskirne boje i kako ipak deluje da se radi o izvoznoj inačici Pantsir-S1M iz najnovije Serije 2 koja se polako uvodi u uporabu.
Ova nova Pantsir-2 serija ima više taktičkih i tehničkh poboljšanja, uključujući povećani domet i visinu na kojoj deluje pomoću dvije vrste projektila: standardnim 57E6-E i unapređenim 57E6M-E koje imaju bojeve glave od 25 kilograma. One mogu postići visinu do 18 kilometara umesto ranijih 15 kilometara, domet im je od 20 to 30 kilometara, a brzina kretanja od čak 4.700 do 6.100 km/h.
