Svijet se jučer promijenio! Rusija je rano ujutro pokrenula opću invaziju na Ukrajinu nakon višemjesečne pripreme, koristeći cijeli arsenal: zračne, kopnene i pomorske snage. Napala je iz više smjerova: sa sjevera iz svoje saveznice Bjelorusije, s istoka te s Krima na jugu. Koristi topništvo i udare borbenih zrakoplova. Najveća je to kopnena invazija u Europi nakon Drugog svjetskog rata, čime je premašila hrvatsku oslobodilačku akciju Oluja koja je dosad imala taj status. No, dok je Oluja rat u Hrvatskoj završila, ruska invazija rat je započela.
'Denacifikacija Kijeva'
Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je rano ujutro, oko 3.30 po hrvatskom vremenu, rekao da je pokrenuo posebnu vojnu operaciju kako bi "demilitarizirao" i "denacificirao" Ukrajinu. Napravio je to tijekom izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, čiji je Rusija član, čime je poslao poruku Zapadu. Upozorio je svijet neka se nitko ne miješa.
Nakon što je Rusija u ponedjeljak priznala nezavisnost dvije proruske republike u Donbasu, neki su mislili da bi Putin mogao pokrenuti invaziju kako bi zauzeo teritorij na koji one polažu pravo. Umjesto toga, napao je gradove u cijeloj zemlji, čak i na zapadnim granicama Ukrajine uz Poljsku. Napadnuti su tako gradovi Odessa, Mariupolj, Dnjipro, Rusija je zauzela aerodrom blizu Kijeva. Zauzela je i nuklearnu elektranu Černobil. Tijekom dana ukrajinska vojska imala je važnijeg posla od medijskih priopćenja, ali u jednom je trenutku rekla da je ubila najmanje 50 ruskih vojnika, a stradalo je 40 ukrajinskih. Ubijeno je najmanje 130 Ukrajinaca prvog dana invazije, priopćila je vlada, ali vjeruje se da su ove brojke znatno veće. Samo u Odessi ubijeno je 18 ljudi. Ukrajina je pružala otpor cijelog dana i tvrdi da je srušila više ruskih helikoptera i aviona te je uništila tenkove. Kijev je zabilježio 203 napada, a Moskva tvrdi da je uništila više od 70 vojnih meta. Isto su tako brojni civili krenuli u bijeg pokušavajući doseći zapadne zemlje ili teritorij slobodan od napada. Kremlj kaže da će Putin sam odlučiti koliko će dugo napad trajati.
Posljednjih mjeseci Putin je imao status pokeraša u javnosti, svjetska je javnost nagađala koji mu je cilj pripremanja svojih trupa na granici. Na kraju je jasno da su Amerikanci u potpunosti bili u pravu kada su najavljivali da će pokrenuti agresiju, a ruski je režim stalno lagao da mu to nije namjera. Analitičari misle da je glavni Putinov cilj ne obnova Sovjetskog Saveza, već promjena sigurnosnog poretka u Europi koji je nastao nakon kraja Hladnog rata. Putin želi da se Rusija riješi imidža gubitnice u Hladnom ratu i pokaže da spada u red nekoliko najmoćnijih zemalja na svijetu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij jučer je ruskog lidera usporedio s nacističkim diktatorom Adolfom Hitlerom, od čijeg napada su 1941. i današnja Ukrajina i današnja Rusija znatno pretrpjele. Stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila kaže da je jasno bilo da Putin smjera promijeniti međunarodni poredak kada je započeo operaciju s vojnim vježbama i pritiskom na Ukrajinu te slanjem sigurnosnih zahtjeva prema Zapadu.
– On želi pozicionirati Rusiju kao veliku silu koja bi bila uključena u različite procese. Činilo mu se da je Rusija iz njih isključena, ali da zemlja ima pravo, s obzirom na svoju moć i značaj, participirati u tom poretku. Ovo sada neočekivano je za aktere u međunarodnom poretku, nisu bili svjesni da Putin ima namjeru međunarodni poredak pokušati promijeniti i vojnim sredstvima. Nevjerojatno da bi jedan državnik mogao pokrenuti vojne invazije kako bi ispunio ciljeve. U budućem poretku Rusija sigurno neće biti uključena kao partner, već isključivo kao neprijatelj, odnosno onaj tko je u međunarodnu zajednicu uveo konfliktnost. S time da se to nije dogodilo danas, nego još ranije, aneksijom Krima – kaže nam Cvrtila.
– Sada smo u fazi hladnog rata 2.0 koja ima vojnu, invazijsku komponentu. Da bi hladni rat funkcionirao kao međunarodni poredak, mora imati visoku razinu konfliktnosti i suprotstavljene sile i grupe koje imaju potpuno različite strateške ciljeve, što sada jest prisutno. U nekom trenutku agresija će biti pri kraju, i tada nastaje novo razdoblje u kojem će konfliktnost biti stalno prisutna. Ova će agresija opterećivati izgradnju novog međunarodnog poretka, ona se ne može izbrisati. Danas se vidi da instrumenti koji se koriste da bi se uravnoteživala moć u međunarodnom poretku, poput sankcija, ako se pojavi neka agresivna sila, ne funkcioniraju. Dugoročno utječu, ali ne kratkoročno, a to nam je potrebno – smatra Cvrtila. Amerikanci su od početka odbacili mogućnost sudjelovanja u ratu u Ukrajini. Kao nuklearna sila, ne žele se sukobiti s drugom nuklearnom silom, Rusijom. – Jasno je da se SAD unazad deset godina, od Sirije i Libije, isključio i preorijentirao političke i diplomatske moći prema drugim regijama svijeta. Velike sile, uvjetno rečeno, vole situacije poput ove kada dođe do neke vrste proxy rata gdje sudjeluje njihov potencijalni protivnik i gdje se on može jako iscrpiti. Očekuju da će se Rusija ratno i ekonomski iscrpiti, a Moskva više neće biti akter koji će moći imati utjecaj i u drugim dijelovima svijeta. SAD tako ima najviše izravne, geostrateške koristi – zaključuje Cvrtila.
Ključna uloga Kine
Treći ključni akter, Kina, u skladu sa svojim savezništvom s Moskvom jučer je odbila nazvati ruski napad "invazijom". Iako je izgradila dobre ekonomske odnose s Ukrajinom, vojno-politički odnosi s Rusijom za Peking su ključni. U domaćoj i stranoj javnosti razvili su se strahovi od mogućeg svjetskog rata. Profesor Davor Boban, stručnjak za postsovjetski prostor na Fakultetu političkih znanosti, o svjetskom sukobu ne želi špekulirati, ali smatra da širenje rata jest moguće.
– Oba svjetska rata započela su nenadano, iako su se države naoružavale. Ovaj dan Europa će pamtiti desetljećima – smatra Boban. Donedavno nije mislio da bi Rusija mogla pokrenuti rat, ali je u posljednjih nekoliko dana promijenio mišljenje.
– Putin mi je djelovao kao čovjek pod stresom, dobro ga opisuje izjava Angele Merkel iz 2014. koja je rekla da on "živi u svom svijetu" – zaključuje Davor Boban.
