Rusija je u utorak tvrdila da je spriječila pokušaj povrede njezinog zračnog prostora iznad Crnog mora od strane francuskih zrakoplova. U priopćenju ruskog ministarstva obrane navodi se da su poslali borbeni zrakoplov Su-27, tvrdeći da je njegova posada identificirala jednu od letjelica kao E-3F dalekometni kontrolni avion koji pripada francuskim zračnim snagama. Dodano je da su identificirana i dva francuska borbena aviona Rafale-C. "Dok se ruski lovac približio, strani vojni zrakoplov skrenuo je od državne granice Ruske Federacije i napustio zračni prostor iznad Crnog mora", navodi se u priopćenju.
Ovakvi su se incidenti redovito događali, čak i prije nego što je Rusija pokrenula svoju ofenzivu na Ukrajinu 2022. A situacija iznad Crnog mora zaoštrena je nakon što se u ožujku 2023. američki dron Reaper srušio nakon manevara ruskog borbenog zrakoplova iznad Crnog mora. Upravo je u ovom incidentu sudjelovao također ruski SU-27.
SU-27 uveden je u zračne snage tadašnjeg Sovjetskog Saveza početkom 1985. i još uvijek je jedan od vodećih lovaca Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Kazahstana, Uzbekistana, Indonezije, Indije, Kine i Vijetnama. Osnovna verzija SU-27 više se ne proizvodi, njega su zamijenile modernije verzije SU-30 i SU-33 u devedesetima te SU-34 od 2014. kao i SU-35 i SU-37. No, SU-27 i dalje ima veliku ulogu u ruskom zrakoplovstvu gdje je aktivno, procjena je, još stotinjak primjeraka ovog izvrsnog zrakoplova.
Su-27 započeo se razvijati u tvrtki Suhoi 1969. kao izravan odgovor na razvoj američkog lovca F-15 Eagle, a postupno je Su-27 postao jedan od najboljih zrakoplova 20. stoljeća. Su-27 razvio se u velikog presretača dugog dometa, pokretan dvostrukim turboventilatorskim motorima i pokazujući izvanrednu agilnost za svoju veličinu. Sposoban je letjeti više od dvostruko brže od brzine zvuka, ima radni prag veći od 18.000 metara i domet leta veći od 3000 km.
SU-27 aktivno se koristio u rusko-ukrajinskom ratu, no Rusija ga za sada ne šalje u riskantne misije pa prema podacima Oryxa, neovisne europske internetske stranice koja prati gubitke vojne tehnike u ovom ratu, nije potvrđen niti jedan gubitak ruskog SU-27 u dvije godine rata. No, zato su Rusi izgubili najmanje 43 primjerka njegovih naprednijih verzija SU-30, SU-34 i SU-35. S druge strane Ukrajina je od ožujka 2022. izgubila 13 SU-27 zrakoplova, koje aktivno koristi u ratu, između ostalih kao lanser raketa Storm Shadow i SCALP. Ukrajina ih ima još 20-ak, a u presretnutim njemačkim razgovorima razmišlja se da ubuduće nose i Taurus projektile, ako dođe do njihove isporuke Ukrajini.
SU-27 je izvrstan zrakoplov, no pitanje je kako bi se nosio s avionima Rafale da je u utorak došlo do njihova sraza. SU-27 je znatno veći i teži od francuske uzdanice, ali i dalje posjeduje znatne manevarske sposobnosti. Glavna prednost francuskog zrakoplova je što je novija generacija, prve verzije su se počele proizvoditi 80-ih, no umirovljene su, dok su se sadašnje verzije počele uvoditi u službu krajem 2000. Od tada je Rafale konstantno nadograđivan, dok je SU-27 potpuno zamijenjen spomenutim modernijim verzijama. Stoga je vjerojatnije kako bi, da se uistinu mislilo da će do nekog sraza doći, prema francuskim avionima bili upućeni uz tek jedan SU-27 i drugi ruski zrakoplovi.
Inače, rusko zrakoplovstvo sve je aktivnije na bojištu, a ukrajinski vojni izvori naglašavaju kako dnevno izbace stotinjak vođenih avionskih bombi od 500 do 1500 kilograma. Takva razina bombardiranja nije nikada zabilježena u dvije godine ratovanja, što neki analitičari pripisuju oslabljenim zalihama protuavionskog oružja Ukrajine, a uslijed blokade američke pomoći toj zemlji. Iako je Ukrajina u svojim dnevnim vojnim izvješćima navodila zadnjih dva tjedna kako je gotovo svaki dan rušila ruske zrakoplove, za te tvrdnje vizualnih dokaza nema, pa te gubitke u svoje brojke nije uveo ni spomenuti neovisni Oryx.
Da je trenutačna situacija za Ukrajinu teška smatra i američki general Ben Hodges, ali koji nije pesimističan. On je za njemački "Tagesspiegel" rekao da su sadašnji prikazi ratne situacije, unatoč padu Avdejevke, previše "mračni i defetistički". On smatra da će ove godine ruske snage vjerojatno postići tek manje taktičke uspjehe duž crte kontakta, i to najviše u nadolazećim mjesecima. S njegove točke gledišta, važnije je tko će ove godine brže podići proizvodnju streljiva i oružja.
"Ukrajina i Zapad stoga moraju iskoristiti ovu godinu za povećanje zaliha streljiva i povećanje lokalnih kapaciteta za održavanje i popravak. Također je važno da Ukrajina mobilizira više osoblja u vojsku kako bi se istrošene brigade uklonile iz službe", smatra general Hodges.
No litvanske obavještajne agencije ipak su opreznije. Visoke cijene nafte, izbjegavanje sankcija i državna ulaganja daju Rusiji dovoljno resursa za borbu u Ukrajini trenutnim intenzitetom još najmanje dvije godine, rekle su litvanske obavještajne agencije u jučer objavljenom izvješću. "Rusija je reformirala i ojačala svoju ratom razorenu vojsku u Ukrajini 2023. i na putu je proširiti svoje vojne sposobnosti duž svoje granice s NATO-om, uključujući pokraj Finske, koja se pridružila savezu prošle godine", istaknuto je to u godišnjoj procjeni prijetnji s kojima se suočava ova baltička zemlja.
Dok Rusiju oružjem i streljivom otvoreno opskrbljuju samo Iran i Sjeverna Koreja, Kina je postala njezin najveći dobavljač mikročipova, a juan je postao glavna valuta za ruske međunarodne transakcije, javljaju litvanske agencije. Dodali su da otkako je Rusija rasporedila vojne bojeve glave u Bjelorusiji 2023., postojano gradi infrastrukturu za njihovu upotrebu. U izvješću se navodi da su ruske i bjeloruske obavještajne agencije pojačale svoje napore u regrutiranju Litavaca koji prelaze granicu, a Litva je 2023. uhitila nekoliko svojih državljana koje je optužila da su davali podatke bjeloruskoj obavještajnoj službi za gotovinu.
