Zapadne sankcije bez presedana potiču Rusiju i Bjelorusiju na ubrzavanje procesa integracije, rekao je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin i dodao da dvije zemlje njeguju tradiciju bliskog prijateljstva i međusobne pomoći.
Dvije zemlje formalno su dio "državne zajednice" ili "državne unije" koju su uspostavile u više različitih faza u posljednjih nekoliko desetljeća. Procesi integracije su započeli još 1997., ali je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dosad isticao da integracija ekonomije i obrane dviju zemalja ne smije ići u smjeru ukidanja nezavisnosti i suverenosti Bjelorusije.
– Ostvarili smo zaista primjerenu razinu strateškog partnerstva i saveza, dok državna unija pokazuje primjer međusobno korisne i jednake integracije – rekao je Putin u petak na Forumu regija Rusije i Bjelorusije.
Prijelomnica prosvjedi 2020.
Lukašenko je prije nekoliko godina htio povećati svoju nezavisnost prema Moskvi, ali je nakon izbijanja velikih prosvjeda 2020. postao još snažnije ovisan o Putinu. Bio je jedini lider zemalja nastalih raspadom Sovjetskog Saveza koji je objema nogama stao iza ruskog napada na Ukrajinu ove godine (prije toga godinama nije htio priznati Krim kao dio Rusije, a u međuvremenu je promijenio i tu politiku). S njegova teritorija ruska je vojska u veljači pokrenula napad na sjever Ukrajine, uključujući i Kijev. No dosad je odbijao mogućnost da se i vojska Bjelorusije uključi u rat.
Pa ipak, moguća integracija dviju zemalja alarmira zapadne saveznike, između ostaloga i zbog sve češćeg zveckanja nuklearnim oružjem. Putin je prošlog tjedna najavio i da će Rusija svojoj saveznici poslati rakete koje su sposobne nositi nuklearne bojeve glave, a Bjelorusija je početkom godine promijenila ustav i iz njega izbacila članak u kojem je stajalo da zemlja nikada neće steći nuklearno oružje.
Neke na Zapadu sve bliža suradnja Moskve i Minska zabrinjava i zato što bi eventualno spajanje dvije države u jednu, još veću Rusiju, moglo predstavljati model za pritiskanje drugih zemalja bivšeg SSSR-a da se i one odluče na sličnu integraciju. Zlokobno zvuči Lukašenkova rečenica, koju je također izrekao na istom forumu na kojem je u petak govorio i Putin, da bi zemlje bivšeg SSSR-a trebale biti zainteresirane za osnaživanje veza s Rusijom i Bjelorusijom "ako, naravno, žele očuvati svoju suverenost i nezavisnost".
Božo Kovačević, bivši hrvatski ministar i veleposlanik u Moskvi, a danas geopolitički komentator, ističe da mu se Putinove izjave čine realističnima te smatra da bi Moskva zaista mogla jednog dana natjerati Lukašenka da potpiše sporazum o ujedinjenju dvije zemlje.
– Dosad je Lukašenko vješto izbjegavao završiti proces integracije, no nakon prosvjeda 2020. postao je potpuno ovisan o Putinu. Stacioniranje ruske vojske u Bjelorusiji nije poruka samo Zapadu već i Lukašenku kao znak koga treba slušati. U tim okolnostima Rusija bi mogla natjerati bjelorusku vlast da potpiše sporazum o ujedinjenju dviju zemalja. Ne mislim da bi se time išta bitno promijenilo u geopolitičkim odnosima jer je Bjelorusija ionako neupitno u ruskoj orbiti, no to bi izbilo Zapadu iz ruku alate za stvaranje pukotina u odnosima Minska i Moskve – smatra Kovačević. Dodaje da ne misli da bi ijedna druga zemlja bivšeg SSSR-a mogla krenuti istim putem integracije s Rusijom po uzoru na Minsk. Kazahstan je, primjerice, rekao da neće priznati nezavisnost ukrajinskih regija Luhansk i Doneck kako je to učinila Moskva.
Kazahstan je razočarao Moskvu
– Moskva je računala na Kazahstan. Ruska vojska početkom godine pomogla je utišati prosvjede u toj zemlji, ali predsjednik Kasim Tokajev potpisivanjem sporazuma s Kinom i SAD-om pokušava osigurati svojoj zemlji da ne ostane isključivo u ruskoj orbiti utjecaja – naglašava Kovačević.
U međuvremenu se na bojišnici u Ukrajini nastavlja ograničeno rusko napredovanje oko grada Lisičanska na istoku Ukrajine, navode britanski obavještajci. S druge strane, rusku vojsku muči iscrpljivanje zaliha sofisticiranog oružja, dodaju. Na jugu su Mikolajiv jučer rano ujutro zatresle su dvije vrlo snažne eksplozije.
