Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je pregovarati o sporazumu za prekid vatre u Ukrajini s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali isključuje velike teritorijalne ustupke te inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija za članstvo u NATO-u, otkrilo je pet izvora upoznatih s razmišljanjem Kremlja za agenciju Reuters.
Novoizabrani američki predsjednik Trump, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u trenutku ruske nadmoći. Moskva trenutno kontrolira dio Ukrajine veličine američke savezne države Virginije te napreduje najbržim tempom od početnih dana invazije 2022. godine. Prema prvim detaljnim izvještajima o uvjetima koje bi Putin prihvatio u potencijalnom sporazumu posredovanom od strane Trumpa, pet sadašnjih i bivših ruskih dužnosnika izjavilo je da bi Kremlj mogao pristati na zamrzavanje sukoba duž postojećih linija bojišnice.
Tri izvora ističu da postoji prostor za pregovore o točnoj podjeli četiri istočne regije – Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson. Iako Moskva tvrdi da su te regije potpuno dio Rusije, njihova vojska na terenu kontrolira samo 70-80% teritorija, dok je oko 26.000 četvornih kilometara još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, pokazuju podaci s bojišnice.
Također, Rusija bi mogla biti spremna povući se s manjih dijelova teritorija koje drži u regijama Harkiv i Mikolajiv na sjeveru i jugu Ukrajine, tvrde dva dužnosnika. Putin je ovog mjeseca izjavio da bi svaki sporazum o prekidu vatre trebao odražavati "stvarnosti" na terenu, ali je izrazio zabrinutost da bi privremeno primirje omogućilo Zapadu da naoruža Ukrajinu. "Bez neutralnosti teško je zamisliti bilo kakve dobrosusjedske odnose između Rusije i Ukrajine," rekao je Putin na Valdai forumu 7. studenoga. "Zašto? Jer bi to značilo da će Ukrajina stalno biti korištena kao alat u pogrešnim rukama, na štetu interesa Ruske Federacije."
Odluka odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da Ukrajini omogući korištenje američkih ATACMS projektila za duboke udare na teritorij Rusije mogla bi dodatno zakomplicirati i odgoditi pregovore, rekli su izvori. Ti projektili, koje je Ukrajina po prvi put iskoristila za napad na ruski teritorij, Moskva je osudila kao značajnu eskalaciju sukoba. Ako se ne postigne prekid vatre, Rusija će nastaviti rat, upozoravaju dva izvora. "Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba ni na koji način neće funkcionirati," izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za Reuters, nekoliko sati prije nego što je Rusija prijavila udare ATACMS projektilima. Trumpov komunikacijski direktor Steven Cheung izjavio je da je Trump "jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarale o miru, radile na okončanju rata i zaustavljanju ubijanja."
Iako Rusija neće tolerirati ulazak Ukrajine u NATO ili prisutnost NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za pregovore o sigurnosnim garancijama za Kijev, prema tvrdnjama pet sadašnjih i bivših ruskih dužnosnika. Kremlj bi također mogao zahtijevati dodatne ustupke od Ukrajine, poput ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga i jamstva da neće ograničavati upotrebu ruskog jezika, istaknuli su izvori. Dimitri Simes, stručnjak za odnose SAD-a i Rusije koji je emigrirao iz Sovjetskog Saveza 1973. godine, izjavio je da bi se sporazum o prekidu vatre mogao postići relativno brzo kako bi se okončao rat koji je dosad usmrtio stotine tisuća vojnika i raselio milijune civila. Međutim, širi i trajniji dogovor koji bi adresirao sigurnosne zabrinutosti Ukrajine i Rusije bio bi znatno teži za postizanje. "Postizanje velikog dogovora, po mom mišljenju, bilo bi vrlo teško jer su pozicije dviju strana vrlo udaljene," rekao je Simes.
Rusija trenutno kontrolira 18% ukrajinskog teritorija, uključujući cijeli Krim, poluotok koji je anektirala 2014. godine, 80% Donbasa (regije Donjeck i Luhansk) te više od 70% Zaporižja i Hersona. Također drži nešto manje od 3% Harkivske regije i mali dio Mikolajivske. Ukupno, Rusija kontrolira više od 110.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, dok Ukrajina drži oko 650 četvornih kilometara ruske regije Kursk. Prema jednom izvoru, Putin bi mogao domaćoj javnosti predstaviti sporazum o prekidu vatre, prema kojem bi Rusija zadržala većinu teritorija Donjecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona, kao pobjedu koja osigurava zaštitu ruskih govornika u istočnoj Ukrajini i čuva kopneni most prema Krimu. Međutim, sudbina Krima neće biti predmet pregovora, potvrdili su svi ruski dužnosnici. Jedan visoki izvor iz Kremlja istaknuo je da Zapad mora prihvatiti "tešku istinu" – sav potporu koju je pružio Ukrajini nije spriječio Rusiju da pobjeđuje u ratu.
Prema deset ruskih izvora, Putin, bivši pukovnik KGB-a koji je svjedočio raspadu Sovjetskog Saveza dok je bio stacioniran u Dresdenu, osobno je donio odluku o invaziji na Ukrajinu uz savjetovanje s uskim krugom povjerljivih savjetnika. On će također imati ključnu riječ u donošenju bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre. Putin predstavlja ono što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini kao ključni trenutak kada se Moskva konačno suprotstavila, kako on kaže, aroganciji Zapada koji je širio NATO prema istoku i upleo se u politiku država koje Moskva smatra svojim dvorištem, uključujući Gruziju i, ključno, Ukrajinu. Kijev i Zapad smatraju da je invazija pokušaj otimanja suverenog ukrajinskog teritorija. Na pitanje kako bi sporazum o prekidu vatre mogao izgledati, dva ruska izvora pozvala su se na nacrt sporazuma koji je gotovo bio dogovoren u travnju 2022. godine tijekom pregovora u Istanbulu, a na koji se Putin javno pozvao kao na moguću osnovu za dogovor.
Prema tom nacrtu, uvid u koji je dobio Reuters, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Jedan ruski dužnosnik izjavio je da neće biti sporazuma ako Ukrajina ne dobije sigurnosne garancije, dodajući: "Pitanje je kako izbjeći dogovor koji bi jednog dana mogao uvući Zapad u izravan sukob s Rusijom."
