Kina je postala nasrtljiva, a pandemija joj je za to samo dala povod. Događaji koji se odvijaju na Dalekom istoku sve više zabrinjavaju zapadne sile koje razmatraju koje taktike upotrijebiti kako bi se oduprli sve jačim i češćim manipulacijama, nametanjima moći, drakonskoj politici i strateškim operacijama koje Kina prakticira u posljednje vrijeme.
“Globalna Britanija”
Da spomenemo samo neke od njih koje su se dogodile unazad mjesec dana: Peking je donio novi zakona o sigurnosti u Hong Kongu, bivšoj britanskoj koloniji, koji prijeti njihovoj zajedničkoj deklaraciji o poluautonomiji teritorija; zatim je napao Indiju na teritoriju himalajske granice koji smatra svojim teritorijem; tu su tenzije u Južnokineskom moru sa susjedima i sve češći pritisci na Tajvan koji Kina ne priznaje kao samostalnu državu. Uz sve to ne smije se zaboraviti na stalne kibernetičke i hibridne prijetnje koje kineske tehnologije predstavljaju Zapadu. Zapad uzvraća odgovor. No, glavno je pitanje je li zato spreman i ima li dovoljno jak arsenal?
Ovoga tjedna su se šefovi britanske vojske, mornarice i zračnih snaga susreli s ministrima u Londonu kako bi odlučili o prioritetima vladinog pregleda sigurnosti, obrane i vanjske politike koji bi trebalo zaključiti ove jeseni – posebice zbog Brexita i repozicioniranja “Globalne Britanije’’.
Ministar obrane Ben Wallace upozorio je da bi svijet poslije Covida-19 mogao doživjeti pojačanu “ekonomsku krizu, sukob i konkurenciju’’, prenio je FT. U raspravama koje su obuhvaćale ruske aktivnosti u sjevernom Atlantiku, iranske prijetnje u Zaljevu i operacije Islamske države na Bliskom istoku, dominirala je Kina. Ujedinjena Kraljevina sada razmatra kako će razviti svoju novu strategiju u strahu da Kina uskoro “ekonomski, tehnički i vojno ne nadmaši SAD u našem životnom vijeku’’, prema riječima Tobiasa Elwooda, konzervativnog zastupnika koji predsjeda Odborom za obranu Donjeg doma parlamenta.
Ovisnost o Kini
Britanija u novom obrambenu planu radi na diverzifikaciji lanca opskrbe kako bi britanska industrija manje ovisila o Kini, većoj suradnji sa zemljama NATO-a i posebice onima na kineskom pragu poput Južne Koreje i Japana, te razvoju novih tehnologija i kibernetičke obrane kako bi se mogla suprotstaviti hibridnim prijetnjama.
S ciljem jačanja prisustva, Kraljevska mornarica je već poduzela prvi korak ovoga tjedna i trajno rasporedila nekoliko stotina komandosa istočno od Sueza kao bi se njeni brodovi mogli brzo rasporediti na moguća krizna područja. Mora se uzeti u obzir da je Kina već u prednosti jer je u posljednjih pet godina kineska mornarica porasla kao cijela britanska, a Peking je razvio precizne rakete dugog dometa sposobnih za gađanje aviona i ratnih brodova.
No, u slučaju da Britanija zakaže tu je uvijek SAD koji može priskočiti u pomoć i koji je već etabliran u Južnokineskom moru. WSJ u petak 3. lipnja piše da je SAD poslala dva nosača zrakoplova u jednu od najpopularnijih azijskih lokacija. USS Ronald Reagan i USS Nimitz trebali bi od subote održati neke od najvećih vježbi američke mornarice posljednjih godina u Južnom kineskom moru, u isto vrijeme kada će i Kina ovdje održati vježbe.
“Svrha je pokazati jednoznačan signal našim partnerima i saveznicima da smo posvećeni regionalnoj sigurnosti i stabilnosti”, rekao je zapovjednik udarne skupine američke ratne mornarice George M.Wikoff.
Vježbe dvaju nosača i četiri druga ratna broda uključivat će svakodnevne letove testiranja sposobnosti zrakoplova. Wikoff je rekao da američke vježbe nisu odgovor na one kineske. No, poznato je da američki dužnosnici smatraju da će Kina možda pokušati iskoristiti američku borbu s pandemijom jačajući svoje aktivnosti u Južnom kineskom moru, glavnom globalnom trgovačkom putu.
Australija i Japan
SAD je još u travnju na tom području izveo vojnu vježbu s australskom mornaricom, a u lipnju s japanskom. Nije precizirano gdje će se održavati nove vježbe u moru koje se prostire u dužini od 1.500 km kvadratnih, od kojih Kina tvrdi da je 90% njen teritoriji usprkos zahtjevima susjednih država jugoistočne Azije (Brunej, Malezija, Filipini i Tajvan). Kina je na novoizgrađene umjetne otoke rasporedila projektile i opremu za ometanje.
Njezin posljednji vojni potez u području počeo je 1. srpnja kada su započele kineske vježbe oko otočja Paracel koje je Peking oduzeo Vijetnamu 1974. godine. Tajvan se posljednjih mjeseci žalio na patrole kineskih zračnih snaga u blizini otoka koje su u nekim slučajevima prelazile dozvoljeni zračni prostor. U travnju je u blizini Tajvana prošao i kineski nosač zrakoplova.
U četvrtak su tajvanske oružane snage izvele vježbu “uništavanja neprijatelja na obali’’ uoči glavnih vježbi koje će se održati krajem srpnja. Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen jačanje obrane otoka smatra glavnim prioritetom.
