Nogometaši Zrinjskog večeras će u 20.30 u Bratislavi istrčati na teren, gdje će im protivnik biti slovački prvak Slovan iz Bratislave na uzvratnom susretu 2. kola kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka. Nadamo se kako će se plemići iz Slovačke vratiti s pobjedom, piše Večernji list BiH.
Slovačka, službenog naziva Slovačka Republika, država je u središnjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49.000 km² na kojemu živi više od 5,4 milijuna stanovnika. Glavni te ujedno i najveći grad je Bratislava, a drugi grad po veličini su Košice.
Nastanak
Povijesno gledano, Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u 5. i 6. stoljeću. U 7. stoljeću imali su značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznate kao Samovo Carstvo. U 9. stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je poslije osvojila Velikomoravska Kneževina. U 10. stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu, uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke.
Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u središnjoj i istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, lokalne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha.
Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je iznova uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su čuvenim Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968.
Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke.
Slovačka je iznimno razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim BDP-om. Vrlo je visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdulje plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u.
Članica je Europske unije, eurozone, schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Ime Slovačka znači “Zemlja Slavena” (Slovensko na slovačkome, koje potječe od starijeg oblika Sloven/Slovienin), isto kao i Slovenija i Slavonija. U srednjovjekovnim latinskim, njemačkim, pa čak i slavenskim izvorima isti se naziv često koristio za Slovake, Slovence, Slavonce i Slavene. Prema jednoj od teorija, novi oblik nacionalnoga imena nastao je u 13. ili 14. stoljeću, vjerojatno pod utjecajem češkoga jezika. Češku riječ Slovák nalazimo u srednjovjekovnim pisanim izvorima od 1291. nadalje. Taj je oblik polako prihvaćen za Slovake, ali za Slovakinje ostao je stari izraz Slovenka. Izrazi za zemlje naseljene Slovacima (Slovensko) i naziv slovačkoga jezika (slovenčina) zadržali su stariji oblik. Većina stranih prijevoda obično potječe iz ovoga novijega oblika (Slovakia na engleskome, Slowakei na njemačkome, Slovaquie na francuskome itd.).
Najstariji sačuvani ljudski artefakti iz Slovačke pronađeni su u blizini Nové Mesta nad Váhom i datiraju iz 270.000. pr. Kr., u doba ranoga paleolitika. Ova drevna oruđa, izrađena klaktonskom tehnikom, svjedoče o drevnoj naseljenosti Slovačke.
Drugi kameni alati iz srednjega paleolitika (200.000 – 80.000 pr. Kr.) nađeni su u špilji Prévôt (Prepoštská) u Bojnicama i drugim obližnjim nalazištima. Najvažnije otkriće iz toga doba je lubanja neandertalca (oko 200.000 pr. Kr.) otkrivena u blizini Gánovcea, sela u sjevernoj Slovačkoj.
Moderna Slovačka
Nakon kraja komunističke vladavine u Čehoslovačkoj 1989., tijekom mirne Baršunaste revolucije, ponovno je uslijedio raspad zemlje, ovoga puta na dvije države sljednice. Riječ “socijalistička” izbačena je iz imena dviju republika, a Slovačka Socijalistička Republika preimenovana je u Slovačku Republiku. Dana 17. srpnja 1992. Slovačka se na čelu s premijerom Vladimírom Mečiarom proglasila suverenom državom, što znači da su njezini zakoni imali prednost nad zakonima savezne vlade. Tijekom cijele jeseni 1992. Mečiar i češki premijer Václav Klaus pregovarali su o detaljima raspada federacije. U studenome je savezni parlament izglasao službenu podjelu zemlje na dvije suverene republike s 31. prosinca 1992. godine. Slovačka Republika i Češka krenule su svojim putevima nakon 1. siječnja 1993. Slovačka je ipak ostala blizak partner Češkoj. Obje zemlje surađuju s Mađarskom i Poljskom u Višegradskoj skupini. Slovačka je postala članica NATO-a 29. ožujka 2004. i Europske unije 1. svibnja 2004. godine, a 1. siječnja 2009. usvojila je euro kao svoju nacionalnu valutu. U 2019. Zuzana Čaputová postala je prva predsjednica Slovačke.
Zemljopisne značajke
Slovački krajolik poznat je prvenstveno po svojemu planinskome reljefu, s Karpatima koji se protežu većim dijelom sjeverne polovice zemlje. U tom planinskome lancu najviši su vrhovi područja Fatra-Tatra, slovačke Rudne planine, Slovačko srednjogorje ili Beskide. Planine Tatre s 29 vrhova viših od 2500 metara nadmorske visine najviši su planinski lanac u Karpatima. Tatre zauzimaju površinu od 750 km², od čega je 600 km² smješteno u Slovačkoj. Tatre su podijeljene u nekoliko područja. Dolinom rijeke Váh od Visokih Tatri odvojene su Niske Tatre, s najvišim vrhom Ďumbier na 2043 metra. U Slovačkoj postoji čak 9 nacionalnih parkova koji pokrivaju 6,5% kopnene površine Slovačke. Vrlo je bogata podzemnim geološkim strukturama sa stotinama špilja pod planinama, od kojih je 30 otvoreno za javnost. Većina rijeka izvire u slovačkim planinskim masivima. Neke rijeke teku duž slovačkoga teritorija, dok druge predstavljaju prirodnu granicu s okolnim državama (više od 620 km), primjerice Dunajec (17 km) na sjeveru, Dunav (172 km) na jugu ili Morava (119 km) na zapadu. Ukupna dužina rijeka na slovačkom teritoriju je 49.774 km. Najduža rijeka u Slovačkoj je Váh (403 km), najkraća je Čierna voda. Ostale važne i velike rijeke su Myjava, Nitra (197 km), Orava, Hron (298 km), Hornád (193 km), Slaná (110 km), Ipeľ (232 km, koja čini granicu s Mađarskom), Bodrog, Laborec, Latorica i Ondava.
Klima u Slovačkoj je umjerena kontinentalna s relativno toplim ljetima i hladnim, oblačnim i vlažnim zimama. Slovačka je potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti u Rio de Janeiru 19. svibnja 1993., a ratificirala ju je 25. kolovoza 1994. Slovačka vlada izradila je nacionalnu strategiju i akcijski plan biološke raznolikosti, koju je ratificirala 2. studenoga 1998. Slovačka je smještena u biomu umjerenih širokolisnih i mješovitih šuma i kopnenih ekoregija panonskih mješovitih šuma i karpatskih planinskih crnogoričnih šuma.
Slovačka je parlamentarna demokratska republika s višestranačkim sustavom. Slovački šef države i formalni šef izvršne vlasti je predsjednik (trenutačno Zuzana Čaputová, prva predsjednica Slovačke), premda s ograničenim ovlastima. Predsjednik se bira izravnim glasovanjem po dvokružnom sustavu na mandat od pet godina. Većinu izvršne vlasti ima šef vlade, premijer (trenutačno Eduard Heger), koji je obično vođa pobjedničke stranke i koji ima zadatak formirati većinsku koaliciju u parlamentu. Premijera imenuje predsjednik. Ostatak ureda imenuje predsjednik na preporuku premijera.
Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomno Nacionalno vijeće Slovačke Republike sa 150 mjesta (slovački: Národná rada Slovenskej Republiky). Zastupnici se biraju na mandat od četiri godine na temelju razmjerne zastupljenosti.
Najviše pravosudno tijelo Slovačke je Ustavni sud Slovačke (slovački: Ústavný súd), koji odlučuje o ustavnim pitanjima. Trinaest članova ovoga suda imenuje predsjednik iz popisa kandidata koje imenuje parlament.
Ustav Republike Slovačke ratificiran je 1. rujna 1992., a stupio je na snagu 1. siječnja 1993. Izmijenjen je u rujnu 1998. kako bi se omogućio izravan izbor predsjednika i ponovno u veljači 2001. zbog zahtjeva za prijam u EU.
Oružane snage Slovačke Republike imaju 14.000 profesionalnih pripadnika. Ljudska prava u Slovačkoj zajamčena su Ustavom Slovačke iz 1992. i nizom međunarodnih zakona potpisanih u Slovačkoj između 1948. i 2006.
Od 2021. Slovačka ima 169 vojnika raspoređenih na Cipru za potrebe misije UNFICYP, operacije potpore miru koje predvode Ujedinjeni narodi i 41 vojnika raspoređenog u Bosni i Hercegovini za misiju EUFOR Althea.
Slovačko gospodarstvo je razvijeno gospodarstvo s visokim dohotkom i BDP-om po stanovniku na razini 78% prosjeka Europske unije u 2018. Nastavlja pokazivati snažne gospodarske rezultate, sa snažnim rastom podržanim zdravim financijskim sektorom, niskim javnim dugom i visokom međunarodnom konkurentnošću koja se oslanja na velika unutarnja ulaganja. Prema podacima iz 2021., sa samo 5 milijuna stanovnika Slovačka je 61. najveće gospodarstvo u svijetu u apsolutnom iznosu BDP-a (od 216 zemalja i teritorija). Slovačko gospodarstvo jedno je od najbrže rastućih gospodarstava u Europi i 3. najbrže u eurozoni (2017.). Slovačka je na 45. mjestu od 190 gospodarstava u smislu lakoće poslovanja. Od 2007. Slovačka je najveći svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupno 1,090.000 automobila proizvedenih u zemlji samo u 2018.
Oko 275.000 ljudi zaposleno je izravno i neizravno u automobilskoj industriji. Zemljopisni položaj Bratislave u središnjoj Europi dugo je činio Bratislavu raskrižjem međunarodnoga trgovačkog prometa.
Turizam
Slovačka je bogata prirodnim krajolicima, planinama, špiljama, srednjovjekovnim dvorcima i gradovima, tradicionalnom arhitekturom, toplicama i skijalištima. Više od 5,4 milijuna turista posjetilo je Slovačku u 2017. Najatraktivnije destinacije su glavni grad Bratislava i Visoke Tatre.
Slovačka ima mnogo dvoraca, od kojih je većina ruševna. Najpoznatiji dvorci jesu dvorac Bojnice (često korišten kao lokacija snimanja filmova), dvorac Spiš (na popisu UNESCO-a), dvorac Orava, bratislavski dvorac i ruševine dvorca Devín. Dvorac Čachtice nekoć je bio dom najokrutnije serijske ubojice na svijetu, “Krvave dame”, Elizabeth Báthory. Slovačka ima najveći broj dvoraca i zamaka po glavi stanovnika na cijelom svijetu. Vrlo dragocjene građevine su crkve sjeverne i sjeveroistočne Slovačke u potpunosti izgrađene od drva. Većinu su od 15. stoljeća nadalje izgradili katolici, luterani i pripadnici crkava istočnoga obreda. Mnogo je dvoraca smješteno diljem zemlje. Neki od najpopularnijih su dvorac Spiš, dvorac Stará Ľubovňa, dvorac Krásna Hôrka, dvorac Orava i drugi. Slovačka je poznata i po brojnim toplicama. Piešťany je najveće i najprometnije lječilište u zemlji, koje privlači mnoge posjetitelje iz zemalja Perzijskoga zaljeva. Tipični suveniri iz Slovačke su lutke u narodnim nošnjama, predmeti od keramike, kristalno staklo...
Hokej na ledu i nogomet tradicijski se smatraju najpopularnijim sportovima u Slovačkoj, iako su popularni i tenis, rukomet, košarka, odbojka, rafting, biciklizam, alpsko skijanje, biatlon i atletika. Jedan od najpopularnijih ekipnih športova u Slovačkoj je hokej na ledu, s oko osam tisuća prijavljenih igrača. Slovačka je bila domaćin Svjetskoga prvenstva 2011. i 2019. Oba natjecanja održana su u Bratislavi i Košicama. Nogomet je najpopularniji sport u Slovačkoj s više od 400.000 prijavljenih igrača. Večeras nas u Bratislavi očekuje pravi nogometni spektakl. Sretno, Plemići, vratite nam se s još jednom pobjedom!
