Posljednji europski diktator, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dugo je slovio za jednog od najodanijih ruskih saveznika, no tada se dogodila aneksija Krima zbog čega je bjeloruski predsjednik promijenio stav iz straha da bi njegova država mogla biti sljedeći plijen Rusije, piše njemački Die Welt.
Iako su se dugo vremena Rusija i Bjelorusija smatrale prijateljskim državama, službeni Minsk u posljednje vrijeme postao je jedan od najkompliciranijih partnera za Vladimira Putina. Već najmanje tri godine, Lukašenko je bitno promijenio svoj proruski smjer politike, a kao najvažniji faktor za tu promjenu navodi se rusko pripajanje Krima. Bio je to šok za Bjelorusiju, piše njemački list.
EU namijenio Lukašenku ulogu medijatora u ukrajinskoj krizi?
Ta promjena smjera mogla se vidjeti i na konferenciji u Minsku ovog tjedna, drugoj nakon petogodišnje stanke koja je trajala do 2016. godine. Na njoj su političari, znanstvenici i predstavnici nevladinog sektora iz EU, SAD-a, Bjelorusije i susjednih država raspravljali o procesima političke, ekonomske i društvene transformacije u bjeloruskom društvu i odnosima s njezinim susjedima.
Na konferenciji je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel zahvalio Lukašenku što se na toj konferenciji razgovaralo i o ukrajinskom sukobu te dodao da Bjelorusija može igrati ulogu moderatora u rješavanju tog konflikta. List piše kako Rusija ne želi imati saveznika koji nije potpuno odan, a o udaljavanju Putina i Lukašenka dovoljno govori i priča o njihovom izbjegavanju na summitu u Sočiju u listopadu.
Bjelorusija nije priznala Krim
O zahlađenim odnosima govori i činjenica da je Rusija nakon 20 godina uvela granične kontrole dok su letovi, koji su prije smatrani domaćima, sada prebačeni na međunarodne terminale u Rusiji. Najvažniji razlog za bjelorusko udaljavanje od Rusije list navodi njihovo držanje u ukrajinskoj krizi. Minsk još nije priznao Krim kao dio ruskog teritorija, a bjeloruske vlasti su preporučile da se na kartama taj poluotok označava kao dio Ukrajine.
Agresija Moskve na Krim je bjeloruskog predsjednika učinila nervoznim jer strahuje da bi se "ukrajinski scenarij" mogao ponoviti i u njegovoj državi. No, to blago okretanje prema EU ne znači i demokratizaciju Bjelorusije, piše njemački list. Lukašenko je još uvijek autokrat čija vladavina ovisi o Rusiji. Ne samo njegova vladavina već i bjeloruska ekonomija koja je naslonjena na rusku, zaključuje Die Welt.
