„Što ako pobijedi Donald Trump?" To je pitanje u naslovu analize koju objavljuje Neue Zürcher Zeitung. I već u podnaslovu švicarski list nudi odgovor: „Rat na Balkanu bio bi vjerojatniji nego što je bio već dugo."
Autor analize, novinar Andreas Ernst, piše: „Nacionalističke snage u Srbiji nadaju se drugom mandatu Donalda Trumpa. 'Trumpe, Srbine!' – njegovi poštovaoci već su lijepili plakate po raznim gradovima nakon njegovog izbora 2017. godine. Richard Grenell, Trumpov bivši izaslanik za Balkan, zagovornik je Beograda. Vlada mu se udvara i obasipa ga nagradama. A Jared Kushner, Trumpov zet, planira izgraditi kompleks hotela u središtu Beograda. Sve to podgrijava želju da se poslijeratni poredak u regiji koji su stvorile Sjedinjene Američke Države promijeni u korist Srbije." Autor potom konstatira da je „državni poredak na zapadnom Balkanu rezultat Pax Americane" i da je „SAD vojno okončao ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, i nametnuo novi poredak."
Međutim, kako se dodaje, taj poredak stvoren američkim intervencijama ne bi bio stabilan bez drugog aktera: „Europska unija je 2003. godine, u takozvanom 'Solunskom obećanju', zemljama zapadnog Balkana obećala da će u budućnosti sve postati članice Unije. Tim obećanjem zemlje su dobile perspektivu za prosperitet, a nacionalistički akteri s revanšističkim planovima bili su privremeno politički marginalizirani."
„Pax Americana, plus EU-perspektiva, to je bila formula stabilnosti za regiju. Ali, ta formula danas važi samo u ograničenoj mjeri", navodi se u analizi švicarskog lista. Vučić hvali „strateško strpljenje“ predsjednika Azerbajdžana Autor zatim iznosi ocjenu da „srpski revizionizam počiva na dvije premise".
„Geopolitički: od sredine 2010-ih, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspješno vodi neku vrstu 'politike nesvrstanosti' koja namjerno teži da se gradi po jugoslavenskom modelu. (…) Ideološki: termin 'srpski svet' u optjecaju je već nekoliko godina. Zasnovan je na etno-nacionalnom konceptu iz 19. stoljeća i po njemu 'srpsko pitanje' treba riješiti ujedinjenjem svih Srba u jednoj zemlji." Posebno se ukazuje na primer Azerbajdžana: „To što je ta zemlja 2023. ponovo osvojila Nagorno-Karabah postalo je politički argument u Srbiji. (…) Vučić hvali strateško strpljenje predsjednika Ilhama Alijeva. Devedesetih godina Azerbajdžan je bio suviše slab da obnovi svoj teritorijalni integritet. Alijev je u međuvremenu podigao gospodarstvo, unaprijedio vojsku i čekao promjenu geopolitičkog okruženja. Udario je tek 'kada je drugačiji rezultat postao moguć'. Srpski oporbeni političar Vuk Jeremić se s tim slaže: 'Međunarodne prilike se mijenjaju", kaže. Svima je jasno da se tu misli na Kosovo", piše Neue Zürcher Zeitung.
Fragmentacija EU-a?
Autor se potom vraća na Trumpa i iznosi ocjenu da on neće narušiti krhki poredak na zapadnom Balkanu i to samo zato što mu ta regija nije prioritet. „U tom pogledu, srpske nade i strahovi njihovih susjeda su preuveličani." Ali, dodaje se, „Trump će oslabiti transatlantsku osovinu", a za zapadni Balkan je „ključno jača li Trumpov kurs ili slabi Europsku uniju kao geopolitičkog aktera.
To ovisi o unutarnjem stanju u EU-u, piše autor. „Europski izbori su možda iznjedrili desničarske tendencije, ali politički centar je taj napad odbio. Tu su, međutim, važniji odnosi između država-članica i njihovo unutarnje ustrojstvo, a u tom pogledu izgledi su zabrinjavajući", navodi se u analizi uz podsjećanje na uspjeh „nacionalističkog Nacionalnog okupljanja" u Francuskoj i to što u Njemačkoj vladajuća koalicija „može djelovati samo u ograničenoj mjeri".
„Ekonomski ili politički pritisak izvana će prije dovesti do fragmentacije Unije, nego do njezine konsolidacije", piše švicarski list. „Rezultat bi mogao biti renacionalizacija politike, u kombinaciji s formiranjem koalicija nekih zemalja. Po pitanju odnosa prema Rusiji, tu bi na primer Austrija, Mađarska, Slovačka, a možda i Bugarska mogle slijediti vlastiti kurs. Ako Nacionalno okupljanje preuzme vlast u Francuskoj, taj kurs smirivanja vjerojatno bi dobio pojačanje iz Pariza." Autor zaključuje da bi sve to „otvorilo prostor i na zapadnom Balkanu koji bi mogla iskoristiti revanšistička Srbija. Na dnevnom redu našla bi se reintegracija sjevernog Kosova naseljenog Srbima, kao i odcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine u cilju ujedinjenja sa Srbijom. Te ciljeve bi podržala Rusija, koja bi tako mogla povećati svoj utjecaj u Europi. Istovremeno, nemoć Europske unije postala bi očigledna."
Zato, kako se navodi, „pitanje destabilizira li Trump zapadni Balkan mora biti preformulirano: destabilizira li čovjek u Bijeloj kući Europu i time otvara prostor za sukobe na Balkanu". „Ta opasnost je vrlo realna s obzirom na nesigurno stanje u EU-u", ocjenjuje se u analizi švicarskog Neue Zürcher Zeitunga i zaključuje: „Malo je vjerojatno da Europa može održati Pax Americanu bez Amerike."
