Oštećenja i gubici poljoprivrednog zemljišta u BiH u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa europskim ni globalnim nivoom zabrinutosti za jedan od najvažnijih prirodnih resursa, upozoravaju stručnjaci iz Udruženja za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini. - U BiH i regionu, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. Zbog toga je sve veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja - kaže za Fenu predsjednik Udruženja za proučavanje zemljišta/tla u BiH prof. dr. Hamid Čustović uoči međunarodnog Kongresa stručnjaka za proučavanje zemljišta koji će se održati u Mostaru od 23. do 25. studenoga.
Predstojeći Kongres je jedna od aktivnosti koju Udruženje organizira u godini koju je UN proglasio Svjetskom godinom tla. Biti će prezentirano preko 20 izlaganja i 26 postera o tematici tla, autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Belgije, Austrije, Švicarske, Alžira, te BiH. Uvodna izlaganja imat će profesor Winfried E.H. Blum (Institute of Soil Research, University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU, Beč)) i dr. Luca Montanarella , European Commission- Joint Research Centre, Institute of Environment and Sustainability, Ispra. Tijekom trodnevnog rada Kongresa bit će razmijenjena iskustava i informacije o različitim aspektima upravljanja tlom u cilju unaprjeđenja njegovih funkcija. - Zemljište je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs, a njegova zaštita je jedno od ključnih pitanja zaštite životne sredine, ishrane i dobrobiti ljudi i životinja - kaže prof. dr. Čustović. Navodi kako su brojna aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u oblasti zemljišta. Zbog divergentnosti prostora Bosne i Hercegovine, prioritete bi prema važnosti trebalo definisati na nacionalno nivou uz punu saradnju sa lokalnim zajednicama i specifičnim regionima. - I stanje poljoprivrede i šumarstva kao sektora veoma je složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi s tim se ne vidi jasna perspektiva za budućnost - kaže prof.dr. Čustović.
Učesnici Kongresa u Mostaru bit će istraživači i stručnjaci iz oblasti nauke o tlu, poljoprivrede, šumarstva, ekologije, geografije, hidrologije, planiranja i upravljanja okolišom, akademski radnici uključeni u predavanja i istraživanje zemljišta sa stanovišta različitih disciplina, predstavnici javnih institucija i nevladinih organizacija, te studenti doktorskih i magistarskih studija.
