Nakon jedne doze eksperimentalnog cjepiva protiv COVID-a 19, koje je testirala biotehnološka kompanija "Moderna" iz SAD-a, kod volontera su stvorena antitijela, a s drugom dozom cjepiva evidentiran je imunosni odgovor.
Prvi rezultati koji su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine pokazali su da je cjepivo funkcioniralo izazivanjem imunološkog odgovora na COVID-19 s blagim nuspojavama - umorom, zimicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i bolovima na mjestu ubrizgavanja injekcije. Znanstvenici komentiraju ovu vijest kao prvi ozbiljniji signal za pronalazak učinkovitog cjepiva, no još je dalek put u kojem će se ispitivati štite li proizvedena antitijela volontere od infekcije novim koronavirusom i koliko dugo, piše Slobodna Dalmacija.
Američki farmaceutski koncern 27. srpnja kreće u treću kliničku fazu ispitivanja ovog cjepiva (mRNA-1273) u kojoj će testirati 30.000 odraslih osoba u SAD-u.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić je optimistična objavljenim rezultatima dosadašnje faze istraživanja.
- Jučer su došle jako dobre vijesti, objavljene u prestižnom medicinskom časopisu, to je cjepivo iz SAD-a. Objavili su prvu fazu, ispitivali su 45 ljudi, tri različite doze cjepiva. Ono što je bitno, najvažnije je da vidite je li nešto škodljivo. Rezultati su vrlo ohrabrujući. Manje doze nisu izazvale značajne reakcije. Nakon docjepljivanja te su reakcije bile malo izraženije, ali opasnih nuspojava nije bilo. To je bio pokazatelj da se dobro reagira na to cjepivo - komentirala je Alemka Markotić za N1.
Nakon prve doze dio ljudi je razvio antitijela, a nakon druge doze svi. Antitijela su proteini koje tijelo stvara za borbu s infekcijom. Neutralizirajuća antitijela vežu se na virus čime ga onemogućuju da napada stanice.
Ohrabrujuće je i što je količina antitijela kod cijepljenih bila čak skoro dva puta viša nego kod ljudi koji su preboljeli bolest prirodnim putem.
Molekularni biolog Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, za "Slobodnu" objašnjava da se ovdje radi o novoj klasi cjepiva koje ne uključuje izravno virusne čestice, odnosno dijelove samog virusa kako to rade klasična cjepiva.
U klasičnim cjepivima, naime, koriste se umrtvljeni virusi ili djelići njihove proteinske ovojnice kao materijal na osnovu kojeg naše tijelo nauči prepoznati taj virus i zapamtiti ga kako bi ga uspješno eliminiralo sljedeći put kada dođe u dodir sa stvarnim virusom.
- U ovom slučaju ne daju se ti proteini, cjepivo ne sadrži dijelove virusa nego sadrži informaciju u obliku molekule RNK, uputu o tome kako se virus sklapa. Onda se, zapravo, iskoristi stanični stroj osobe koja prima takvo cjepivo koji sam proizvede dijelove virusa i nauči se protiv njih braniti. Na taj se način ubrzava cijeli postupak pronalaska samog cjepiva, jer je za razliku od proteina koji su svi međusobno različiti, mnogo jednostavnije unošenje DNK ili RNK – objašnjava za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Vlahoviček.
Kaže da je ovo istraživanje iz SAD-a najdalje odmaklo u pronalasku samog postupka kako to napraviti, dok ostala cjepiva na kojima se radi uglavnom još uvijek koriste klasične metode davanja virusnih proteina ili dijelova prije nego genetičke informacije.
Na pitanje može li biti problema s (ne)učinkovitošću tog cjepiva u Europi ili Hrvatskoj, budući da virus mutira, naš sugovornik smatra da ne bi trebalo biti problema.
Objašnjava da mutacije, odnosno velika većina njih, ne utječu na funkciju, formu i sastav virusne ovojnice.
- To su slučajne mutacije koje jednostavno, u najvećem broju slučajeva, nemaju dovoljnu težinu da bi promijenile neko od svojstava virusa. Mala je vjerojatnost da će baš postojati neke toliko specifične podvrste virusa u nekim zemljama ili dijelovima svijeta koje se ne bi mogle prepoznati takvom vrstom cjepiva - napominje naš sugovornik.
Takav oblik cjepiva obično ne cilja samo na jedan mali komadić virusne ovojnice ili virusnog proteina, nego na nekoliko njih.
- Tako da ako je jedan mutirao ostaje još nekoliko drugih za koje je vrlo mala vjerojatnost da su paralelno isto tako mutirali pa će nešto od toga biti prepoznato i izazvati imunološki odgovor - uvjerava Vlahoviček.
Što se tiče samih faza razvoja cjepiva, molekularni biolog napominje da se u prvim fazama ispituju nuspojave, odnosno tolerancija kako se podnosi cjepivo, dok se manje gleda njegova učinkovitost.
Tek sad u trećoj fazi cjepivo se testira na ljudima koji su izloženiji, odnosno kod onih gdje postoji veća mogućnost zaraze, bilo da je riječ o medicinskom osoblju ili rizičnim skupinama.
- Njih se podijeli u dvije skupine. Jednima se daje cjepivo, drugim placebo, i onda se proučava koliko je od onih koji su dobivali cjepivo imalo izražene simptome zaraze u odnosu na one koji nisu primali cjepivo uz pretpostavku da su imali jednaku vjerojatnost zaraziti se i jedni i drugi. Također, detaljnije se i na malo duži rok od prve faze istraživanja gledaju nuspojave. Isto tako, što je veći uzorak ljudi, dobiva se jasniji odgovor kako cjepivo djeluje na različite vrste metabolizama i fiziologiju čovjeka. Na osnovi toga se onda zaključuje koliko dobro će veći broj ljudi podnositi tu vrstu cjepiva - naglašava dr. Vlahoviček.
Nitko sa sigurnošću ne može prognozirati kad bi cjepivo, pokaže li se učinkovitim, moglo doći do krajnjih korisnika.
- Uz pretpostavku da ta zadnja faza istraživanja pokaže odlične rezultate, nakon toga treba pripremiti pogone za proizvodnju, osigurati distribuciju…, to je sve skupa vrlo složen posao koji se ne može napraviti preko noći. U najboljem slučaju proteći će i godina dana dokad bi se cjepivo moglo pojaviti na tržištu – zaključuje.
Eksperimentalno cjepivo bit će idućeg mjeseca testirano u 30 američkih saveznih država i Washingtonu, D.C. Polovica su države koje su teško pogođene epidemijom, poput Teksasa, Kalifornije, Floride, Georgije, Arizone te Sjeverne i Južne Karoline. SAD posljednjih dana bilježi rekordan broj novozaraženih, posebice iz spomenutih država. Kliničko ispitivanje vodi Nacionalni institut za zdravstvo (NIH), a američka vlada je u taj projekt Moderne uložila blizu pola milijarde dolara.
