Kako prolaze dani, sve se više otkrivaju strahote koje su prouzročili potresi koji su u ponedjeljak pogodili Tursku i Siriju. Svaki dan raste broj poginulih i nitko ne zna kolika će biti konačna brojka. Da je to strašna katastrofa potvrdio je i šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths koji je razorni potres koji je pogodio južnu Tursku i sjeverozapadnu Siriju opisao kao "najgori događaj u toj regiji u posljednjih sto godina". Između ostalog, Griffiths je pohvalio reakciju Turske na katastrofu kao izvanrednu te naglasio kako se nada da će pomoć u Siriji ići u sva područja, i ona pod kontrolom vlade i ona pod kontrolom opozicije, ali da stvari s tim u vezi "još nisu jasne".
Spašavanja, koja se sada već smatraju čudom, nastavljena su i više od 100 sati nakon prvog potresa. Najgora je situacija i dalje u Siriji jer SAD i EU još razmatraju kako i na koji način dopustiti pomoć Siriji koja je od 2012. pod sankcijama. Da je situacija alarmantna dokazuje i posjet šefa Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa koji je stigao u potresom pogođen sirijski grad Alep preko tamošnje zračne luke koju kontrolira vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i na taj se način oglušio na sankcije koje su SAD i EU nametnuli Siriji. Tedros je u Alepu obišao neke bolnice i skloništa u pratnji sirijskog ministra zdravstva i guvernera Alepa.
Assad krivi sankcije
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad kritizirao je zapadne zemlje te kazao da nemaju obzira prema ljudima. U skladu je to s prethodnim izjavama vladinih dužnosnika i sirijskih državnih medija koji su nedostatak humanitarne pomoći i ometanje dopreme opreme za spašavanje pripisali sankcijama te demantiraliu tvrdnje iz SAD-a da se sankcije ne odnose na humanitarnu pomoć i humanitarne napore.
Prema tzv. Cezarovu zakonu, sankcije koje je Siriji nametnuo SAD u vrijeme dok je na vlasti bio Donald Trump još su na snazi, a obuhvaćaju sve pa čak i humanitarnu pomoć. Ministarstvo financija SAD-a u petak je izdalo tzv. opću licencu na 180 dana kojom se odobravaju sve transakcije vezane uz pružanje pomoći nakon potresa, a koje su inače zabranjene propisima o sankcijama. Međutim, sirijski ministar vanjskih poslova Faisal Mekdad nazvao je tu mjeru sredstvom za stvaranje "lažnog dojma o brizi za ljude". UN je obećao pomoć od 25 milijuna dolara za ljude u potresom pogođenim područjima Sirije. Iznos je dodatak donaciji od 25 milijuna dolara najavljenoj ovaj tjedan za hitne operacije u Turskoj i Siriji. UN-ov šef humanitarnih poslova Martin Griffiths rekao je da će nova novčana potpora pripomoći u ispunjavanju hitnih potreba stotina tisuća Sirijaca, dodajući da su uvjeti u zemlji najgori od početka sukoba 2011., uz teške zimske uvjete, sve manje resursa i uz prijetnju izbijanja kolere.
- Gotovo pet i pol milijuna ljudi u Siriji moglo bi ostati bez doma nakon razornog potresa koji je pogodio tu zemlju - kazao je Martin Griffiths.
Rast u zamjenu za kvalitetu
Dok u Turskoj još traju akcije spasilaca koji traže preživjele, raste broj nezadovoljnih. Posebnu je buru podigla važnost koju je Erdoğan pridavao stambenoj gradnji otkako je njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine. Procvat građevinarstva potaknuo je znatan gospodarski rast u prvim godinama njegove vladavine. Službeni podaci pokazuju da se broj tvrtki koje posluju u sektoru nekretnina povećao za 43 posto u 10 godina, dosegnuvši 127.000 prije pandemije koronavirusa 2020. Budući da je Erdoğan obećao da će obnoviti pogođeno područje u roku od godinu dana, pomama za nekretninama vjerojatno neće usporiti. No, stanovi za koje su ljudi nekoć tako dugo marljivo štedjeli, uređivali i činili ih ugodnima za život, sada leže u hrpi ruševina nakon snažnog potresa koji je pogodio Tursku.
Nove i stare zgrade, neke sagrađene prije samo šest mjeseci, raspale su se. Druge su se spljoštile poput betonskih palačinki. Raste i bijes zbog toga što je u zemlji s višestrukim linijama rasjeda i poviješću velikih potresa kvaliteta gradnje toliko loša da se zgrade raspadaju kao da su od papira. Stručnjaci kažu da Turska ima propise za sprječavanje takve katastrofe, ali ih građevinske tvrtke, od kojih su najveće često bliske predsjedniku Erdoğanu, ne provode. Prema posljednjim informacijama, u Turskoj je 12.141 zgrada ili potpuno uništena ili teško oštećena.
