U EU petina zaposlenih radi skraćeno.
Nizozemska, Austrija i Njemačka prednjače po broju zaposlenih na nepuno radno vrijeme, mahom žena koje se odlučuju raditi nepuno radno vrijeme zbog skrbi za djecu, odnosno bolje ravnoteže obiteljskog i poslovnog života. Dok si u zemljama središnje i zapadne Europe obitelji mogu priuštiti da jedan roditelj radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive, u Hrvatskoj to zbog lošeg standarda nije moguće.
U državama EU lani je, prema podacima Eurostata, od 197 milijuna kućanstava, jedna četvrtina kućanstava imala djecu koja žive s njima. Najviše kućanstava u EU danas je s jednim djetetom (49%), dok 39% kućanstava ima dvoje djece, a 12% kućanstava troje ili više djece. Irska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska, Velika Britanija... imaju najviše obitelji s troje i više djece, a Irska je vodeća u EU s udjelom troje i više djece u kućanstvima (26%), dok je Bugarska vodeća po udjelu obitelji s jednim djetetom (60%). U Hrvatskoj je, također, najviše obitelji s jednim djetetom, njih gotovo polovica, no točne brojke o kućanstvima s djecom doznat ćemo nakon konačnih rezultata Popisa stanovništva iz 2021.
U 24 članice EU udio zaposlenih žena koje rade skraćeno u dobi od 25 do 54 godine veći je od udjela žena bez djece. I, suprotno stereotipima, najveći broj žena s djecom radi nepuno radno vrijeme u državama središnje i zapadne Europe, a najmanji u istočnim članicama EU. Najveće razlike između žena s djecom koje rade skraćeno i onih bez djece su u Njemačkoj u kojoj 34% više žena s djecom radi nepuno radno vrijeme u odnosu na žene bez djece, a najmanje u Rumunjskoj – samo 0,2%.
