Svaki treći osnovac u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a takve je djece sve više. Školarci imaju lošije prehrambene navike od djece vrtićke dobi. Postoje znatne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece, a roditelji u velikoj mjeri toga nisu svjesni. Naime, debljina je češća kod djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima, a taj problem ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.
Pokazala je to Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece do devet godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koje na uhranjenost i prehrambene navike djece utječu, koju su proveli HZJZ i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Analiza ukazuje na potrebu jedinstvenog sustava praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju, te na potrebu za jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji ovog problema. Potrebno je dodatno razvijati mrežu Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje te podizati kvalitetu i izjednačavati mogućnosti prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama.
– Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od trećine djece, njih 36,1% u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja znatno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire više od 90% ljudi– naglasila je prof. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
– Debljina je i značajan ekonomski teret. Oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika, debljine i njezinih posljedica. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti važne iskorake u rješavanju ovog problema – dodaje.
– I 35 godina od donošenja Konvencije o pravima djeteta i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu je Hrvatska na petom mjestu u Europi, uistinu zabrinjava – izjavila je Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike i na sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U RH ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci.
