Vijetnam prolazi kroz najtežu sušu u skoro jednom stoljeću dok salinizacija posebno teško pogađa poljoprivrednike u ključnoj delti Mekonga na jugu zemlje, priopćili su stručnjaci.
- Razine vode u rijeci Mekong pao je na najnižu vrijednost od 1926., izazivajući najtežu sušu i salinizacijiu tamo - izjavio je za AFP Nguyen Van Tinh, zamjenik čelnika odjela za vodoprivredu u okviru ministarstva poljoprivrede.
Regija delte Mekonga, koja je intezivno obrađena i na maloj je nadmorskoj visini, dom je za više od 20 milijuna ljudi i vijetnamska je riznica riže.
Intenzivno obrađivanje i rastuća razina mora već su je učinili jednom od ekološki najosjetljivijih regija u svijetu.
Znanstvenici krive aktualni vremenski fenomen El Nino iz razdoblja 2015-16. godine, jedan od najjačih otkako se vode vremenski podaci, za trenutnu sušu.
Nestašice vode također su naštetile popljoprivredi u susjednim Kambodži, Laosu, Tajlandu i Mijanmaru.
Le Anh Tuan, profesor klimatskih promjena na sveučilištu Can Tho u srcu regije Mekonga, izjavio je da je 40 do 50 posto od 2,2 milijuna hektara obradivih površina u delti teško pogođeno salinizacijom.
- Nemamo nikakvih konkretnih mjera za ublažavanje situacije - izjavio je Tuan ua AFP, dodajući kako je od mještana zatraženo da koriste vodu za osobnu uporabu, a ne u poljoprivredi.
Vijetnamski komunistički vladari objavili su 3,8 milijardi dolara financijske pomoći za ugrožene regije. Vijetnam je drugi svjetski izvoznik riže i kave, dvije kulture koje su posebno osjetljive na sušu. Teške hladnoće i suše pogodile su vijetnamsku unosnu industriju uzgoja kave u 2013. i 2014.
Vijetnamska polja riže skoro su se učetverostručilla od 1970-ih, pokazuju službene brojke, zahvaljujući visokootpornim kulturama i izgradnji mreže brana koja danas omogućuje farmerima da imaju i do tri prinosa godišnje.
