Kako je pandemija utjecala na građane u dobi od 50 i više godina u zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom smislu, pokazuju prvi preliminarni rezultati istraživanja EU projekta “SHARE – COVID”, provedenog u lipnju i srpnju 2020. u sklopu kojeg je obavljeno 55 tisuća intervjua, a u Hrvatskoj njih oko 2200.
Rjeđe u kupnju i posjete
Kad jednom prođe koronakriza, čak se 70% ispitanika veseli da će raditi ono što ih najviše raduje.
Oko 60% ljudi u dobi od 50 i više godina od izbijanja pandemije smanjili su odlaske u kupnju. U Hrvatskoj je to napravilo 52% njih, a u Španjolskoj, Italiji, Sloveniji, Portugalu, Luksemburgu i Litvi čak njih oko 70%. Oko 50% ispitanika potpuno je prekinulo kontakte s drugim ljudima izvan svoga kućanstva. Svako treće kućanstvo izjavilo je da je s poteškoćama spajalo kraj s krajem s mjesečnim dohotkom, a svako četvrto koje je imalo financijskih teškoća moralo je posegnuti za ušteđevinom kako bi pokrili svakodnevne troškove. To su neki od preliminarnih rezultata studije SHARE, čiji je voditelj za Hrvatsku docent Šime Smolić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a projekt SHARE zajedno provode Ministarstvo rada, socijalne politike i mladih te Ekonomski fakultet u Zagrebu.
Inače, projekt SHARE (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi) je najveća panel-studija o starenju koja istražuje zdravstvene, ekonomske i socijalne prilike stanovništva od 50 i više godina u zemljama EU osim Irske te Švicarskoj i Izraela. Istraživanjem je obuhvaćeno fizičko i mentalno zdravlje, kvaliteta zdravstvene zaštite, infekcije koronom, posao, ekonomska situacija, očekivanja u budućnosti, druženja za pandemije.
– Unatoč teškoj situaciji, gotovo svaka druga osoba u dobi od 50 i više godina izjavila je da je i u teškim vremenima doživjela neka pozitivna i sretna iskustva, a čak 70% sudionika istraživanja izjavilo je da se vesele, jednom kad prođe koronakriza, što će moći raditi ono što najviše vole – kaže Šime Smolić, voditelj studije za Hrvatsku.
Gotovo svakom desetom ispitaniku zdravlje se za pandemije pogoršalo. Zbog straha od zaraze u prvom valu epidemije 12% građana odustalo je od traženja medicinske pomoći, a kod nas njih oko 8%. Gotovo svakoj četvrtoj osobi u dobi 50+ otkazan je zakazani zdravstveni pregled. Zemlje teže pogođene epidemijom u prosjeku su imale i jače zatvaranje zdravstvenog sustava, zbog čega se očekuje povećanje smrtnosti i bolesti u idućem razdoblju.
Prve naznake toga, kaže Smolić otkrit će nam 2. krug SHARE-COVID ankete u svibnju 2021. Za razliku od mlađih, gotovo 95% ispitanika u dobi od 50 i više godina pridržavalo se preporuka o socijalnom distanciranju. Da su se toga svi držali, danas ne bismo imali problem koji imamo. Stariji su se građani držali i svih higijenskih mjera.
– Pandemija je utjecala i na ponašanje u populaciji 50+ pa u prosjeku 14% njih nisu napuštali svoj dom. Razlike među zemljama su prilično izražene, pa svoj dom nije napuštalo 2% Danaca i čak 44% Maltežana. Oko 60% onih koji su napuštali svoje kućanstvo, smanjili su odlaske u kupnju. U Hrvatskoj njih 52%, a u Španjolskoj, Italiji, Sloveniji, Portugalu, Luksemburgu i Litvi taj udio je oko 70%. Svaki treći ispitanik manje je odlazio u šetnju – govori Smolić.
Svaka 5. osoba bez posla
Oko 50 % ispitanika značajno je smanjilo kontakte s drugim ljudima izvan svoga kućanstva, a oko 50% ih je u potpunosti je prekinulo, dok se njih 34 % manje nalazilo s grupom od 5 i više ljudi. Nadalje, 37% građana je prekinulo posjete članovima obitelji izvan kućanstva, a 43% ih je posjećivalo rjeđe nego prije.
– U Hrvatskoj je gotovo svaki drugi građanin u dobi od 50 i više godina prestao posjećivati ostale članove obitelji, a svaki treći je to radio rjeđe nego prije korone. Intenzitet prekida viđanja s drugim ljudima u prvom valu korone bio je najveći u Luksemburgu, Sloveniji, Italiji, a najmanji u Danskoj, Švedskoj i Slovačkoj – kaže Smolić. Zbog odgovornog ponašanja u svim zemljama u prosjeku je nešto manje od 3% ispitanika i manje od 2% (bračnih) partner/ica bilo pozitivno na koronu. Najveći udio pozitivnih imale su Švedska, Španjolska, Francuska i Belgija (od oko 4 do 12%). U Hrvatskoj ih je bilo tek 0,12%. Zanimljivo, ali ispitanici su u prosjeku izjavili da se osjećaju manje depresivno i tužno nego prije epidemije, ali je za oko 70% osoba koje su prije patile od depresije kriza pogoršala simptome.
– Ova pandemija uzrokovala je jedinstvenu ekonomsku krizu, a različite kategorije stanovništva osjećaju ili će je osjetiti drukčijim intenzitetom. Svaka peta osoba u dobi od 50+ koja je bila zaposlena ili samozaposlena dobila je otkaz, postala je nezaposlena ili je morala ugasiti vlastiti biznis zbog epidemije. Zamalo svako peto kućanstvo s jednim ili dva zaposlena člana osjetilo je pad prihoda kućanstva od 10% i više. U Hrvatskoj je taj udio oko 20%, što je ispod prosjeka svih zemalja sudionica, ali u Španjolskoj i Grčkoj taj udio je bio gotovo 40% – kaže Smolić. Mjere vlada za očuvanje radnih mjesta doprinijele su povoljnim brojkama u nekim zemljama.
