Rusija na više načina pokušava potkopati Zapad i osnažiti svoj utjecaj na Balkanu već godinama, upozorava srpski stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose Orhan Dragaš, koji je u analizi za Kyiv Post iznio zlokobne scenarije koje čeka Zapad u sljedećem razdoblju, ne pruži li jasan otpor ruskom utjecaju. Područje Balkana kakvo je, samo po sebi ''žarište tenzija'', uvelike je izloženo vanjskim utjecajima koji pokušavaju ostvariti svoj interes, a tu, dakako, prednjači Kremlj.
"Rusija se etablirala kao izuzetno remetilačka sila, koristeći svoj utjecaj za destabilizaciju Balkana, potkopavanje europskog jedinstva i izazivanje zapadnih demokracija. Međutim, unatoč sve brojnijim dokazima o zloćudnim aktivnostima Moskve, ostaje zabrinjavajuće samozadovoljstvo među zapadnim silama, čije nedjelovanje riskira prepuštanje vitalne regije agresivnom protivniku", navodi Dragaš u svojoj analizi. Ruski utjecaj na Balkanu nije nov ni slučajan, nastavlja Dragaš, a upravo tri cilja Rusija pokušava ostvariti već godinama – spriječiti potpunu integraciju Balkana u Zapad, oslabjeti EU te Balkan pretvoriti u svoj ''laboratorij ruskih malignih aktivnosti''.
Naime, Dragaš navodi kako je prvi cilj Rusije bio vrlo jasan još 2017. i 2020. kada su Crna Gora te potom i Sjeverna Makedonija pristupale NATO-u. Njihovu članstvu Rusija se jasno protivila, a zemlje su u tom razdoblju zabilježile žustre kampanje dezinformiranja. Nadalje, problem EU jest što na regiju gleda s relativnom ''ravnodušnošću'', smatra srpski stručnjak, što otvara vrata upravo Rusiji da u zemljama poput Srbije potiče neslogu koja u konačnici dijeli i cijeli EU.
Treći cilj, a to je stvaranje laboratorija ruskih aktivnosti na području Balkana, itekako zabrinjava. ''Moskva usavršava svoje tehnike utjecaja, u rasponu od kibernetičkih napada do kampanja dezinformiranja, i primjenjuje ih na druge dijelove svijeta, uključujući istočnu Europu i Bliski istok'', navodi Dragaš.
Srpski stručnjak ovdje upravo vidi Srbiju i Republiku Srpsku kao zemlje u kojima je ruski utjecaj najveći. Uz to, situaciju dodatno pogoršava i financijska komponenta – srpska ovisnost o plinu gotovo je 100-postotna, što je bio povod Kremlju da pritisne Aleksandra Vučića u pogledu nametanja sankcija do kojih u konačnici nije ni došlo.
"Unatoč jasnim namjerama i akcijama Rusije na Balkanu, odgovor SAD-a i EU bio je krajnje neadekvatan. Umjesto da se izravno suoče s malignim aktivnostima Moskve, zapadne su sile često sporo reagirale, sputane vlastitim unutarnjim podjelama i zaokupljene drugim globalnim krizama", navodi Dragaš, dodajući kako je ''Europska unija posebno kriva za strateško zanemarivanje''.
"Zapad mora shvatiti realnost zloćudnog utjecaja Rusije na Balkanu i poduzeti hrabru, odlučnu akciju prije nego što bude prekasno. Neuspjeh da se to učini ne samo da ugrožava budućnost Balkana, već i ukupnu stabilnost i sigurnost Europe. Sat otkucava i sada je trenutak za odlučnu akciju SAD-a, EU i Ujedinjenog Kraljevstva", zaključuje autor.
