Uoči službenog početka ovogodišnje ljetne turističke sezone, federalni ministar okoliša i turizma govori o trenutnom stanju u domaćem turizmu i perspektivama, nužnosti novih investicija, otvaranju kreditne linije za turizam, skorom posjetu glavnog tajnika UNWTO-a… Iako je prošlogodišnja turistička sezona u BiH bila i bolja nego što se prognoziralo, domaći turistički sektor i u 2010. očekuje neizvjesna borba za svakog gosta. Dobra priprema sezone i ohrabrujući rezultati iz predsezone, nova ulaganja u sektor, dodatno su osnažili turistički sektor koji će nizom manifestacija pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma ovog vikenda u Neumu i službeno obilježiti početak ovogodišnje ljetne turističke sezone u BiH pod zajedničkim sloganom “Prijateljima u susret”.
Ministre, kakva nas turistička sezona očekuje i jeste li zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima?
Jedino što je izvjesno, jest da će sezona biti teška i zahtjevna, ali ne očekujemo drastične poremećaje. Naravno, ne smije se zaboraviti da turizam sam ne može utjecati na nepovoljne uvjete u kojima se odvija i o kojima ovise njegovi rezultati. Mnogo toga ovisit će o daljnjem tijeku ekonomske krize, koja naravno nije ugasila žeđ za putovanjima, ali ih je velikim dijelom ograničila. Ipak, početak godine je optimističan. U prva četiri mjeseca zabilježili smo 11,6% više turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je kod ostvarenih noćenja zabilježen nešto manji porast, nekih 4%. Iako su ove brojke još uvijek daleko od priželjkivanih, one ulijevaju optimizam uoči glavne turističke sezone i rezultat su pojačane međunarodne i domaće promocije na sajmovima, koja je rađena tijekom prošle, ali i prethodnih godina. To se očituje i kroz broj dolazak inozemnih gostiju koji su u prva četiri mjeseca ostvarili čak 16,5% više dolazaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Raduju najave koje stižu iz agencija uoči glavne ovogodišnje sezone, kako one o rezultatima bookinga, tako i one poput preporuke kineske agencije Xinhua koja je među “19 europskih gradova koje vrijedi posjetiti ovog ljeta”, rame uz rame s najatraktivnijim turističkim destinacijama poput Pariza, Venecije, Rima, Praga…, svrstala i Mostar. Raduju podaci iz naših najatraktivnijih središta poput Međugorja, Mostara, Sarajeva i dr.
Što BiH može ponuditi turističkom tržištu i kakve će poruke biti odaslane iz Neuma ovog vikenda?
Pored predivne i uglavnom nezagađene prirode, izuzetne kulturne baštine i bogate tradicije, zdrave i ukusne hrane i kvalitetnih vina, naše destinacije krasi gostoljubivosti i dostupnost. Naravno, sve to bi trebalo upakirati u primamljiv turistički proizvod koji nudi doživljaj. Upravo na tom stvaranju primamljivog turističkog proizvoda, iako ima pomaka, treba još raditi ali ne na način da se stvari rješavaju od slučaja do slučaja, ad hoc, nego sustavnim radom na stvaranju pojedinačnih proizvoda iz ponude ruralnog, avanturističkog i eko-turizma koje tržište traži. Ovogodišnja manifestacija službenog otvaranja turističke sezone u BiH koncipirana je tako da se tržištu još jednom uputi poziv za ljetovanje u našim destinacijama, čemu će uvelike pomoći i pripremljeni bogat eno-gastronomski i glazbeni program, ali i da se već sada započne s pripremama za iduću sezonu. Naime, manifestacija “Prijateljima u susret” Neum 2010. ima i radni karakter te će se, između ostaloga, razgovarati i o projektu istraživanja turističkog tržišta u BiH (prvi put se provodi u org. FMOIT), eko-turističkom proizvodu BiH i master planu razvoja turizma Neuma. Želimo da upravo poruka “Prijateljima u susret”, koja će biti odaslana 18. i 19. lipnja iz Neuma, bude ideja vodilja svim turističkim djelatnicima koji će i ove godine dati sve od sebe da na kraju sezone ostvarimo dobar turistički završni račun.
Svi se slažu da u BiH postoji izvrsna resursna osnova za značajniji razvoj turizma. Međutim, još uvijek izostaje značajnija turistička valorizacija tih resursa. Što je potrebno uraditi da bi stvari krenule na bolje?
Prije svega, mislim da se u našem društvu još uvijek nedovoljno razumije utjecaj turizma na ukupno gospodarstvo, kvalitetu života i nadasve promociju BiH u svijetu. Tome svakako doprinosi kompliciranost turizma i praćenja njegovih rezultata. Naime, turizam čini veliki broj djelatnosti od kojih su hotelijerstvo, ugostiteljstvo i agencijski poslovi samo neke. Tako se vrlo često pokušavaju prezentirati ukupni rezultati turizma prihodom djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva i agencija, a što je tek jedan dio turističke potrošnje. U slučaju Federacije Bosne i Hercegovine, razvoj prateće infrastrukture nije dostigao razinu na kojoj bi mogli graditi konkurentnost na zahtjevnom turističkom tržištu iz razloga nedostatka svježeg kapitala. Kada je riječ o ulaganju proračunskih sredstava, ona se odnose isključivo na transfere i od 2005., kada nije bilo osiguranih proračunskih sredstava, ministarstvo je zaključno s 2009. godinom u sektor turizma i ugostiteljstva te zaštite okoliša i prirode putem transfera uložilo značajna sredstva. Iako smo višestruko povećali inpute u turizam, činjenica je kako pozicioniranje na zahtjevnom turističkom tržištu traži mnogo više. Danas je jasno da javni sektor, opterećen rješavanjem nagomilanih socijalnih problema, u dogledno vrijeme neće imati dovoljno sredstava za ulaganje u razvojne projekte. Kako sektor turizma žurno treba svježi kapital, potrebno je također razmisliti o mogućnostima i načinima njegova privlačenja. Jedna od mogućnosti koju smo ovih dana konkretizirali jest i otvaranje kreditne linije za turizam pri Razvojnoj banci Federacije BiH s kojom smo potpisati protokol o suradnji oko sufinanciranja kamata na kredite koji se u 2010. godini koriste za izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata, razvoj turizma na selu te izgradnju osnovne turističke infrastrukture. U ovu smo namjenu osigurali ukupno oko tri milijuna KM, a protokolom s Razvojnom bankom Federacije BiH definirani su kriteriji za odobravanje sufinanciranja kamata na uvjetno kazano turističke kredite.
Polovinom srpnja na vaš poziv BiH će prvi put u njezinoj povijesti posjetiti glavni tajnik Svjetske turističke organizacije. Koliko ovaj posjet Taleba Rifaia može pomoći daljnjem razvoju turizma u BiH i prema vašim spoznajama kako nas vidi UNWTO?
Iznimno je značajno da će dr. Rifai, glavni tajnik UNWTO-a, prvi čovjek turizma, posjetiti Bosnu i Hercegovinu u jeku ovogodišnje turističke sezone i to je svakako izvrsna promocija BiH na svjetskom turističkom tržištu. Imao sam čast razgovarati s glavnim tajnikom u siječnju ove godine u Madridu, prilikom održavanja 5. turističkog foruma kada je i dogovoren ovaj posjet. Tom je prilikom glavni tajnik Rifai iskazao veliki interes ne samo za prošlogodišnje turističke rezultate u BiH kada je ostvaren turistički promet koji je bio čak i bolji od europskog prosjeka, nego i za BiH kao vrlo perspektivnu i lako dostupnu destinaciju bogatu raznolikim sadržajima. Prema onom što je rečeno tom prigodom, ali i prigodom posjeta prof.dr. Eduarda Fayosa Sole, regionalnog predstavnika UNWTO-a za Europu, u travnju ove godine u Mostaru, UNWTO podržava naše opredjeljenje za razvoj selektivnih oblika turizma i turističke ponude uz primjenu strožih mjera zaštite okoliša te jačanja sprege između javnog i privatnog sektora. I ne samo što podržava nego i nudi kvalitetnu suradnju koja bi trebala rezultirati osjetnim razvojnim pomakom u sektoru turizma. Svakako da nas takvo viđenje glavnog tajnika Rifaia, ali i UNWTO-a kao vodeće svjetske turističke organizacije, obvezuje da s daleko više odgovornosti i što manje politikantstva i raznoraznih opstrukcija, krenemo u proces daljnjeg razvoja turističkih kapaciteta i domaće turističke ponude. Prvi test će biti posjet dr. Rifaija, ali i ovogodišnja turistička sezona općenito u kojoj će više nego ikad dosad trebati poštovati turiste koji će nam u sveopćoj besparici pokloniti povjerenje i novac. Koliko ćemo u tome uspjeti, ovisi o svima nama. Što se tiče Federalnog ministarstva okoliša i turizma, mi svaku svoju aktivnost počinjemo i završavamo uvijek s istim ciljem – uvijek i svugdje na najbolji mogući način predstaviti turističke potencijala ne samo Federacije BiH, nego i cijele Bosne i Hercegovine, pojačati interes za našu ponudu koja, naravno, mora biti još kvalitetnija, brža i bolja. Tako će biti, nadam se, i ubuduće.
