Da bi mogla izbjeći značajnije poskupljenje prehrambenih proizvoda Bosna i Hercegovina bi morala imati razvijenu vlastitu proizvodnju hrane. Međutim, službeni podaci otkrivaju značajan pad u proizvodnji hrane u BiH. U prošloj godini smanjen je stočni fond, kao i proizvodnja mlijeka, jaja, meda i većine povrtnih kultura.
Pad proizvodnje
U usporedbi s 2010. godinom u BiH je proizvedeno 2,4 posto manje žitarica, a pad je posebno izražen u prinosima kukuruza. Ukupna proizvodnja povrća prošle godine je iznosila 676.109 tona. Najveći dio proizvodnje otpada na krumpir, i to 412.696 tona. To je ujedno, uz rajčice i crni luk, jedina povrtna kultura koja bilježi rast proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu. Proizvedene količine ostalih vrsta povrća bilježe konstantan pad. Negativan trend u proizvodnji naročito je evidentan u proizvodnji češnjaka koja je umanjena za 10,6 posto, kupusa i kelja 10,3, mrkve 9,5, graha i graška 6 i krastavaca i paprike 3,5 posto.
Voće u porastu
S druge strane, proizvodnja voća je prošle godine zabilježila rast u odnosu na 2010. godinu. No, kod određenih vrsta voća također se bilježi zabrinjavajući pad proizvedenih količina. Takav je slučaj s jagodama te mediteranskim kulturama, limunom i mandarinama. Pad je uočljiv i u proizvodnji grožđa. Kada je u pitanju stočni fond, podaci u godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede otkrivaju da je došlo do smanjenja broja stoke i peradi. Ukupan broj goveda je smanjen za 1,5, krava i steonih junica za 3,4, ovaca za 2,4, svinja za 2,2, a peradi za čak 14,2 posto. Imajući u vidu ove podatke, ne čudi što je proizvodnja svih vrsta stočarskih proizvoda u prošloj godini imala negativan trend. Proizvodnja kravljeg i ovčjeg mlijeka manja je za 3,8, kozjeg mlijeka za 9,9, vune za 3,7, jaja za 12,1 i meda za 8,4 posto. Ukupna proizvodnja mlijeka u BiH iznosila je 667 milijuna litri i za četiri posto je manja u odnosu na 2010. godinu. Evidentan je i pad proizvodnje sira, i to za 8,2 posto.
