Sarajevski summit predstavlja reafirmaciju potpore za otvorenost Europskoj uniji prema zemljama jugoistočne europe. Sastanak dolazi deset godina nakon susreta na vrhu u Zagrebu. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton ističe da EU očekuje zaokret od BiH koja je u zaostatku za zemljama regije.

Kako procjenjujete ukupnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini imajući u vidu predstojeće opće izbore koji će se održati u listopadu?

Važno je promatrati kontekst. Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina otišla dosta daleko, uključujući i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, dobivanje pozitivne preporuke od Europske komisije o liberalizaciji viznoga režima prošlog tjedna, te dobijanje poziva za pristupanje NATO-ovom Akcijskom planu za članstvo, čija provedba ovisi o rješavanju pitanja vojne imovine. Ovo pokazuje kapacitet za postizanje rezultata kada postoji volja za kompromis. Ipak, Europska komisija je zabrinuta za trenutačno političko ozračje u Bosni i Hercegovini. Predsjednički i parlamentarni izbori su najavljeni za 3. listopada, a zemlja je ušla u dugo predizborno razdoblje. Ja pozivam sve političke lidere da teže uspostavi umjerene i konstruktivne rasprave, te djelovanju koje će služiti dugoročnim interesima BiH.

Dakle, kako riješiti trenutačni zastoj u procesu europskih integracija u Bosni i Hercegovini?

Odgovornost za rješavanje trenutačnog zastoja leži kod vaših izabranih lidera. Jedino oni mogu ispuniti uvjete koji su potrebni za europske integracije i postići potrebne kompromise u tom cilju. EU niti može – a niti hoće – mijenjati svoja pravila tako što bi BiH dala povlašten tretman. Iskustvo iz procesa liberalizacije viznog režima pokazuje da tamo gdje postoji volja postoji i način. Ako se i u drugim područjima bude postizao napredak, BiH će moći krenuti dalje prema EU.

Jesu problemi s kojima se suočava Europska unija, iznad svega u pogledu financijske stabilnosti, stavili u drugi plan proces proširenja koji se odnosi na zemlje Jugoistočne Europe?

Istina je da je EU veoma angažirana glede pitanja europske financijske stabilnosti, ali očekujemo da ćemo nastaviti sa financijskom potporom Bosni i Hercegovini kao što je planirano. Ove godine smo izdvojili ukupno 106 milijuna eura u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i dodatnu mikrofinancijsku potporu kao odgovor na trenutačnu ekonomsku krizu.

Nakon što je u Velikoj Britaniji došla na vlast nova koalicijska vlada, ho??e li se države članice EU više fokusirati na rješavanje nezavršenog posla u BiH? Novi britanski ministar vanjskih poslova William Hague, budući da je dobro upoznat sa situacijom u BiH, neizravno je najavio mogućnost imenovanja specijalnog britanskog izaslanika za Zapadni Balkan. Što vi mislite o toj inicijativi?

Bosna i Hercegovina je uvijek bila vrhunski prioritet za Europsku uniju i za mene osobno. Drago mi je što ću imati prigodu uspostaviti tijesnu suradnju s novom britanskom vladom na ovom i drugim pitanjima koja se tiču vanjske politike. Ja sam već redovito u kontaktu s ministrom vanjskih poslova Hagueom. Sastanak na visokoj razini između EU i Zapadnog Balkana u Sarajevu predstavlja veliku prigodu za BiH i za cijelu regiju. Sastanak je nastavak napora EU u pružanju daljnje potpore i razvijanju regionalne suradnje putem izravnog dijaloga. Neslužbena priroda sastanka u Sarajevu omogućit će iskren razgovor između sudionika i bit će mi drago čuti mišljenja kolega iz EU i Zapadnog Balkana, kao i mišljenja međunarodnih partnera.

Daytonski ustroj BiH najštetniji je za Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod. Razumije li međunarodna zajednica i, iznad svega, Europska unija, poziciju u kojoj se nalaze i uključuju li njihove projekcije rješenje za ovo pitanje?

Europska unija prepoznaje značaj hrvatske zajednice. U najboljem interesu ove zajednice je da Bosna i Hercegovina ide dalje k EU. Ako pogledate povijest EU, vidjet ćete da su zemlje članice s najmanjim brojem stanovnika igrale ključnu ulogu u procesu europske integracije i istodobno očuvali svoja vitalna prava i interese. Uvjerena sam da Hrvati mogu igrati sličnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Glede ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, jasno je da sve promjene moraju dogovoriti predstavnici tri konstitutivna naroda. Ustavna pitanja koja se nameću presudom Finci – Sejdić moraju se žurno rješavati. Kako ćete to uraditi – na vama je: na liderima i narodima u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će nove vlasti koje će biti izabrane na jesen također raditi na uspostavi funkcionalnijih i učinkovitijih postupaka odlučivanja i institucija. Brzina integracije u EU ovisi o tome.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’