Čelnici šest vladajućih političkih stranaka u BiH otvorili su na najozbiljniji način pitanje ustavnih promjena o položaju pripadnika manjina ali i istodobnog izjednačavanja položaja Hrvata u odnosu na druga dva naroda, no o tome konačni dogovor nije postignut. Sugovornici su pri tome iznosili više prijedloga oko načina biranja Doma naroda i državnog Predsjedništva, a u osnovi se razlikuju dva koncepta ovisno radi li se o posrednom ili izravnom izboru. Hrvatski politički predstavnici zagovaraju neizravni izbor članova Predsjedništva BiH kroz Dom naroda, dok se za prihvaćanje bilo kakvog rješenja za izravni izbor traži uspostava dvije izborne jedinice u Federaciji BiH. 


Čović i Ljubić jedinstveni

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je da je prijedlog lidera šest najjačih stranaka u BiH da se produži mandat državnom Parlamentarnom povjerenstvu za implementaciju presude “Sejdić i Finci“ kako bi se došlo do usuglašenog rješenja svih strana.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić istaknuo je da Hrvati moraju imati jednaku mogućnost birati svoje legitimne predstavnike te da se ne ponavljaju slučajevi da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Suštinska se rasprava vodila oko toga kako Hrvati mogu izabrati legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Najvažnija stvar je da se to pitanje riješi i da se hrvatska pozicija dovede u istu ravan na izbor člana Predsjedništva“, rekao je Ljubić za Večernji list. “Pri tome je važno”, dodao je, “osigurati da se omogući svim biračima, uključujući i predstavnike manjina da se mogu kandidirati, ali i da se omogući jednaka mogućnost pripadnicima svih naroda da na jednak način utječu na izbor člana Predsjedništva BiH i samog Doma naroda. Izbor izaslanika u državni Dom naroda jednako je važan, no ova promjena utjecat će i na samu proceduru izbora izaslanika u federalnom gornjem domu među kojima se sada bira državni dom. U slučaju da se nastavi sadašnja praksa i manipuliranja s mogućnošću biranja fiktivnih Hrvata, onda bi se ozakonio i izbor članova Predsjedništva na posredan način. Naime, sadašnja izborna pravila omogućavaju da većinske bošnjačke županije biraju veći broj izaslanika za federalni Dom naroda, nego što je to slučaj s većinskim hrvatskim područjima. Tako pri izboru izaslanika iz Goraždanske, Sarajevske, Zeničko-dobojske, Tuzlanske i Bihaćke županije gotovo ne mogu utjecati na izbor niti jednoga izaslanika. Upravo je taj broj izaslanika dovoljan kako bi se po sadašnjim propisima osigurala potvrda izbora predsjednika Federacije BiH i Vlade ovoga entiteta. Na sličan je način, čak i da se zanemari kršenje Ustava i Izbornoga zakona uspostavljena aktualna vlast političke platforme u Federaciji BiH.

Ljubić je u konačnici, bez obzira što nije postignut definitivan dogovor o primjeni presude “Sejdić i Finci” koja bi bila u interesu i predstavnika tri konstitutivna naroda, istaknuo da su dogovorena dva vrlo važna načela.

“Prvo načelo je da presudu treba implementirati u cjelini, a drugi je da kroz tu primjenu treba osigurati da tri konstitutivna naroda imaju istu poziciju u izboru svojih legitimnih predstavnika u institucije”, pojasnio je Ljubić i dodao da nije postignuta suglasnost o modalitetima, iako je o nekima vođena veoma iscrpna rasprava te da će biti nastavljena.

“Nadležno parlamentarno povjerenstvo treba nastaviti s radom i mislim da ovo treba biti dovoljna poruka Vijeću Europe i EU da politički predstavnici i institucije BiH ulažu veoma kredibilan napor da dođu do rješenja”, rekao je Ljubić. 


I Lagumdžija za

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić ocijenio je, također, da ustavne promjene uz ispunjenje zahtjeva Europskoga suda za ljudska prava koji traži uključenje predstavnika manjina u tijela državne vlasti mora uključiti i jednaku poziciju tri naroda. To po njemu znači da birači iz određenog naroda ne trebaju zloporabiti političku volju manje brojnijih naroda. 
Zanimljivo je i da nije spornim ocijenio potrebu promjene određenih izbornih pravila i predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija. On je naveo iznimno važnim spremnost da se provedu ustavne promjene i “pronađe određeni balans i kohabitacija između građanskog i nacionalnog u BiH” kako bi se ratificirao Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a zatim podnio zahtjev za stjecanje kandidacijskog statusa. 
Predstavnici srpskih stranaka SNSD-a i SDS-a bili su posve jasni. Za njih je jedino prihvatljivo da se članovi Predsjedništva BiH biraju iz entiteta Republike Srpske gdje je srpski narod u apsolutnoj dominaciji, a da se potvrđivanje izaslanika u Domu naroda isključivo provodi uz suglasnost Narodne skupštine Republike Srpske. Po svemu sudeći, kada i dođe do rješenja, postojat će asimetrična izborna pravila popunjavanja državnih institucija.

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola