U Federaciji BiH, prema posljednjim podacima dobivenim od županija, općina i javnih županijskih poduzeća, ukupna vrijednost županijskih projekata realiziranih u protekloj godini iznosi oko 350 milijuna KM. Međutim, mnogi projekti u županijama nisu realizirani zbog ekonomske krize koja ozbiljno trese Federaciju BiH. U tom kontekstu zanimljivo je prvo razmotriti ostvarene prihode županijskih proračuna u prošloj godini, s obzirom na nastalu krizu, a nakon toga i deficite koji su dijelom pokriveni od prve dvije tranše iz kreditnih aranžmana s MMF-om.
Pad prihoda zbog recesije
Naime, prema izvješću Federalnog ministarstva financija o ostvarenim prihodima županijskih proračuna za 12 mjeseci prošle godine, navodi se da je naplata prihoda po županijama bila manja u odnosu na godinu ranije. Promatrano po županijama, uključujući općine, županijske direkcije cesta i ostale korisnike javnih prihoda, ukupno ostvareni i raspoređeni prihodi od poreza, naknada, pristojbi, novčanih kazni i ostalih neporeznih prihoda iznosili su milijardu i 918 milijuna KM i manji su u odnosu na 2008. godinu za 281 milijun KM.
Premda među županijama postoji drastična razlika u visini naplate prihoda, pad naplate prihoda kreće se od 7 do 15 posto. Tako je u Hercegbosanskoj županiji pad 7 posto, u Zapadnohercegovačkoj 11 posto, Hercegovačko-neretvanskoj 12 posto, Posavskoj 8 posto te u Sarajevskoj 15 posto. Međutim, kada se izvrši usporedba iznosa naplate prihoda po županijama, evidentne su ogromne razlike. Naplata prihoda je najveća u Sarajevskoj županiji i iznosi 600 milijuna KM, a najmanja je u Posavskoj i Bosanko-podrinjskoj županiji u kojima iznosi 31 milijun KM. Hercegbosanska županija ostvarila je prihod od naplate u iznosu od 58 milijuna KM, Hercegovačko-neretvanska 185 milijuna KM te Zapadnohercegovačka 69 milijuna KM.
Naplata od poreza
Najveći porast bilježi naplata prihoda od poreza na dobit. Ovi prihodi su veći za čak 108 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Ovdje je važno istaknuti činjenicu prema kojoj je primjenom novog zakona o porezu na dohodak s jedne strane zabilježen pad prihoda od 22 posto, dok je s druge strane zabilježen rast prihoda po osnovi poreza na dobit od 108 posto. Tako naplaćeni prihodi po osnovi poreza na dobit u Hercegovačko-neretvanskoj županiji iznose 7,8 milijuna KM, Zapadnohercegovačkoj 7,2 milijuna KM, Hercegbosanskoj 1,3 milijuna KM, Sarajevskoj 33 milijuna KM. Kada je u pitanju financiranje županija, prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda koji se primjenjuje od 1. siječnja prošle godine, prihodi s jedinstvenog računa koji pripada Federaciji BiH raspoređuju se za financiranje funkcija Federacije u iznosu od 668 milijuna, financiranje županija u iznosu od 951 milijun KM, lokalnu samoupravu 155 milijuna KM te za direkcije cesta 72 milijuna KM. No, kada je u pitanju deficit županijskih proračuna, s pravom se može govoriti o neozbiljnosti županijskih vlasti.
Deficit županija
Zbog neozbiljnosti pojedinih županijskih premijera, i dalje su na čekanju kreditna sredstva iz treće i četvrte tranše MMF-ova kredita. Naime, iako su već odavno sve županije trebale usvojiti rebalanse proračuna, što je jedan od uvjeta iz sklopljenog aranžmana s MMF-om, to nije učinjeno. Podsjetimo, BiH je s MMF-om sklopila (ne)povoljan kreditni aranžman od 1,2 milijarde eura. Kada su u pitanju sredstva MMF-a, planirano je da će biti povučena sredstva prve i druge tranše, koja za Federaciju BiH iznose 396 milijuna KM. Od ovog iznosa, 126 milijuna maraka proslijeđeno je županijskim vladama za pokriće deficita županijskih proračuna u ovoj godini, i to u vidu kreditne pozajmice od Vlade FBiH.
Ministar financija Vjekoslav Bevanda stalno ističe da je Federalno ministarstvo financija uložilo velike napore da bi u roku bili usvojeni rebalansirani proračuni, kako na federalnoj, tako i na županijskoj razini, s ciljem fiskalne konsolidacije u Federaciji BiH. I dok je federalna Vlada usvojila restriktivne mjere koje se odnose na smanjenje potrošnje, županije se ponašaju rasipnički. Naime, ministar financija Vjekoslav Bevanda napomenuo je da su od županijskih ministara financija dobili podatke iz kojih je razvidno kako nijedna županija nije ispunila sve uvjete, a čak postoje i slučajevi u kojima je umjesto smanjenja došlo do povećanja plaća, i to u onim županijama koje graniče sa samoodrživošću.
Prema njegovim riječima, sve je to posljedica nezainteresiranosti za rješenje problema, pa neke županije uopće nisu nijednom poslale svoje predstavnike na konzultativne sastanke koje smo organizirali i sada, kada im je rečeno na čemu su, ostaju u čudu. On od županijskih vlasti traži da donesu županijske zakone o plaćama, da naprave zakon o uštedama, da se dogovore sa sindikatima, da svoje proračune dovedu u realnost, a ne da čekaju sredstva od MMF-a prekriženih ruku. Na jednoj od posljednjih sjednica federalne Vlade Bevanda je županijskim ministrima poručio da bez ispunjenja uvjeta ne računaju na bilo kakve transfere iz federalnog proračuna.
- Neću dopustiti da se ugrozi federalni proračun, a oni kada pokažu odgovornost i budu spremni boriti se s onim s čime se mi borimo, mogu računati na sredstva MMF-a. Bez ikakvih konzultacija usvojili su proračune u koje su ugradili novac od MMF-a i pomislili da sada trebaju samo čekati, kategoričan je Bevanda.
